Dostupni linkovi

logo-print

Nebriga države BiH: U ratu žrtve torture, danas žrtve politike


Ilustracija

Ilustracija

Fadil Vlajčić u logorima je proveo 153 dana. Žrtva je torture i registrovni PTSP- ovac. Zbog lošeg psihičkog stanja morao je napustiti posao, jedini izvor prihoda za njegovu porodicu.

„Devedeset posto nas logoraša je pod PTSP-om, volimo samoću, ne volimo velika druženja. Od nivoa mjesne zajednice i opštine do države nemamo nikakve pomoći. Da nam nije psihijatrijske klinike, mi bismo bili odbačene osobe“, priča Vlajčić.

PTSP se može liječiti, kaže neuropsihijatar Senadin Ljubović, ali i upozorava - pod određnim uslovima.

Da ima socijalnu sigurnost, znači da ima gdje da živi i od čega da živi, da mu se povrati ugled i dostojanstvo - i da shvati smisao svoje žrtve“, pojašnjava Ljubović.

Iako je BiH ratificirala konvenciju UN-a kojom se vlast obavezala na zaštitu ove populacije, zakon o zaštiti žrtava torture nije dobio pozitivno mišljenje entitetskih vlada u nekoliko navrata. Jedan od razloga bile su nedostatne finansije, odnosno postojeći zakonski okvir u kojem, kako je poručeno, ima dovoljno mjesta za rješenje prava žrtava torture.

„Imamo jedan dio pravne regulative koja to uređuje na entitetskom nivou, ali nismo na jedinstven način riješili pitanje obeštećenja, pitanje jednakog tretmana i prava žrtva torture i ostvarivanja nekih određenih prava koje sepcifično trebaju uživati ove kategorije u BiH“, kaže Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH:

Saliha Đuderija

Saliha Đuderija

Prema bh. zakonima, civilnom žrtvom rata smatra se osoba koja je ranjena, nestala ili je izgubila život usljed ratnih dejstava. Osobe koje su, primjerice, preživjele seksualno zlostavljanje i silovanje definirane su kao posebna kategorija civilnih žrtava, dok zakon ne obuhvata one koji su bili zatočeni i mučeni u zatvoreničkim logorima. Zasad, oni koji su u logorima preživjeli mučenje i nečovječno postupanje svoja prava mogu tražiti jedino sudskim putem.

Za razliku od političkih dužnosnika, predstavnici udruženja logoraša iz cijele BiH složni su u ocjeni kako su "jučer bili žrtve torture, a danas građani trećeg reda" u BiH.

„Du jučer smo bili žrtve torture, danas smo žrtve politike, a sutra ko zna šta ćemo biti“, kaže Dragan Mutabdžija, predsjednik Sarajevsko-romanijskog udruženja logoraša:

Anđelko Kvesić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša traži da žrtve budu priznate kao žrtve „bez obzira na polnu, političku, obrazovanu, starosnu strukturu, da bi mogle imati određenu satisfakciju za ono što su preživjele u ratnim vihorima.“

Zakon u proceduri do kraja godine ili početkom sledeće

Analiza koju je je nedavno provela mreža nevladinih organizacija u okviru projekta "Zajedno protiv torture" pokazala je da je tek 20 posto ispitanika koje se smatra žrtvom torture, uspjelo ostvariti prava kroz postojeću zakonsku regulativu. Oko 78 posto žrtava nije ostvarilo svoja prava u okviru postojećih zakona, najčešće zbog teritorijalne diskriminacije, dok preko 99 posto smatra da je zakon nužno donijeti - jer ne vide drugi način da ostanu živi i ostvare barem neku vrstu zaštite.

Ljudi koji su bili borci za vrijeme rata mogu ostvariti neka prava po osnovu toga što su kao borci bili zatvoreni protiv svoje volje, ili ako spadaju u kategoriju civilne žrtve rata koja ima određen procenat tjelesnog, vidnog, zornog i očiglednog oštećenja. Veliki broj ljudi sa oštećenim i narušenim mentalnim zdravljem i funkcioniranjem u društvu ne može da odgovori na kriterije koji su prilično diskriminatorski i ne mogu da se nađu u tome“, kaže predstavnica Udruženja građana Viva žene iz Tuzle i voditeljica projekta Suzdina Bijedić.

Analiza koju je provelo Udruženje Viva Žene iz Tuzle dio je većeg projekta mreže NVO i logoraških udruženja koji već neko vrijeme aktivno rade na trećem nacrtu zakona o zaštiti žrtava torture u BiH. Zakon bi se u proceduri mogao naći krajem ove ili početkom naredne godine.

Murat Tahirović

Murat Tahirović

„Da žrtve torture u BiH konačno imaju prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu i da imaju pravo na materijalnu naknadu koja im pripada po svim međunarodnim konvencijama, a koje su sastavni dio u integracijama kojima BiH teži“, smatra Murat Tahirović, Savez logoraša BiH:

Suzdina Bijedić podsjeća:

„UN-ov komitet protiv torture naložio je BiH da napravi takav zakonski okvir koji će biti podržavajući za žrtve torture, a to znače da se bude i tolerantno i nediskriminatorski u procesu dokazivanja da ste vi to doživjeli, a i da preveniramo svaki budući oblik torture.“

Ostvarivanje prava žrtava torture bitan je dio procesa ozdravljenja žrtava. Važnim se smatra i priznavanje žrtava torture kako bi se njihove ratne traume mogle konačno početi adekvatno liječiti. Kako su potvrdili iz mreže NVO, novim zakonom biće obuhvaćena prava ne samo ratnih nego i mirnodopskih žrtava torture, kao i žrtava proteklih režima.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG