Dostupni linkovi

logo-print

U potrazi za ljudskim pravima u BiH


Zastava BiH, ilustrativna fotografija

Zastava BiH, ilustrativna fotografija

U Ženevi će u srijedu biti održan sastanak na kojem će biti prezentovan izvještaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Ta zemlja dobila je više od 60 primjedbi u ovoj oblasti. Pored neprovođenja presude Sejdić-Finci, reforma pravosuđa, postojanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske, suočavanje sa prošlošću, regulisanje zakonodavstva sa evropskim, kada je riječ o istospolnim zajednicama, samo su neki od pokazatelja koliko je široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava u BiH. Kako navode stručnjaci iz ove oblasti, problemi su isti, jer bh. vlasti nisu uradile ništa da ih riješe.

Zbog toga što nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, BiH je jedina u ovom dijelu Evrope koja ne poštuje prava manjina i ne dozvoljava im da budu birani. Oni, koji su tužbu podnijeli, i u čiju korist je presuđeno- Jakob Finci i Dervo Sejdić, o svemu kažu:

“Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, kao ni Srbi u Federaciji BiH, isto tako nemaju pravo kao ni ovi koji su se do sada zvali 'ostali'. Naravno, kod njih postoji solomonsko rješenje, a to je da presele u drugi entitet i postanu punopravni građani, dok svi mi koji smo 'ostali', bez obzira gdje da se preselimo, ne možemo dobiti svoja prava”, navodi Finci.

Dervo Sejdić ističe:

Dervo Sejdić

Dervo Sejdić

“To mi daje za pravo da se ne osjećam, nažalost, kao čovjek, ravnopravan građanin Bosne i Hercegovine, kao državljanin. Kad će mi biti omogućeno da uživam sva ta prava i kulturnog i nacionalnog identiteta, to najmanje zavisi od nas, nacionalnih manjina”, kaže Sejdić.

Kakav je odnos bh. vlasti prema nacionalnim manjinama opisuje i predsjednik Vijeća nacionalnih manjina BiH Tihomir Knešček.

“Mi smo manjina, jednostavno, nismo nikakav predmet interesa. Političari u BiH u svojim stavovima uvijek govore o tri konstitutivna naroda, a ostali pripadnici konstitutivni naroda se nikad ne pominju”, napominje Knešček.

No, da je ovako alarmantno stanje u oblasti ljudskih prava ne misle i u bosanskohercegovačkoj delegaciji koja je otputovala u Ženevu da u srijedu predstavi izvještaj o ovoj oblasti. U Ministarstvu za ljudska prava BiH su nam potvrdili kako će biti predočena dokumentacija prema kojoj je urađen pomak na rješavanju nagomilanih problema kada su ljudska prava u pitanju.

“Pored svih izazova, u mnogim segmentima ostvaren je napredak u zaštiti ljudskih prava. Posebno ako govorimo o zaštiti djece, zaštiti manjina, socijalnoj uključenosti, inkluzivnom obrazovanju, džender pitanjima i uopšte, jačanju institucija ljudskih prava kao mehanizma zaštite”, kaže Dragana Bojović, savjetnica ministra.

No, stanje na terenu pokazuje drugačiju sliku. Bosna i Hercegovina dobila je više od 60 primjedbi na stanje ljudskih prava. Pored neprovođenja presude Sejdić-Finci, reforma pravosuđa, postojanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske, suočavanje sa prošlošću, regulisanje zakonodavstva sa evropskim kada je riječ o istospolnim zajednicama, samo su neki od pokazatelja koliko je široko rasprostranjeno kršenje ljudskih prava u BiH.

Prema riječima Srđana Dizdarevića, koji je učestvovao u izradi dokumenta o stanju ljudskih prava prije četiri godine, najveći problem je što ne postoji pravna država koja bi uredila ovu oblast.

Srđan Dizdarević

Srđan Dizdarević

"Svi građani nisu jednako tretirani pred zakonom, pred sudovima i tu već postoje razlike zavisno od toga kojoj naciji pripadate, gdje živite, kojoj političkoj partiji pripadate”, kaže Dizdarević.

“Svjesno se opstruišu reforme, svjesno se opstruiše ostvarivanje ljudskih prava, svjesno se opstruiše donošenje novih reformskih zakona. Dok se te politike u zemlji ne promijene , dok one ne budu poražene, zaista ćemo i dalje biti na začelju kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava, i zaista će građani biti suočeni sa vrlo frustrirajućim problemima ostvarivanja nekih svojih osnovnih i građanskih prava”, ističe Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske.

Deklaracije da, implementacija ne

Prije nekoliko mjeseci, sarajevski Otvoreni centar uradio je izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH, koji je dostavljen bh. vlastima. Kako navodi Inela Hadžić, koordinatorica projekta, do sada, ne samo da niti jedna preporuka Centra nije ispunjena, već ni jedan kriterij Evropske komisije kada je riječ o ljudskim pravima iz dijela evropskih integracija.

“Bosna i Hercegovina je usvojila mnoge konvencije, deklaracije. Međutim, možemo reći da Bosna i Hercegovina jako sporo implementira, a u nekim dijelovima skoro nikako ne implementira ono na što se obavezala. U isto vrijeme možemo da kažemo i da je Bosna i Hercegovina zasigurno zemlja koja je prva u redu nepoštivanja ljudskih prava”, ocjenjuje Hadžić.

Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini kažu kako je stanje ljudskih prava gore, ne samo u odnosu na 2010. kada je prezentovan prvi izvještaj Vijeća UN-a za ljudska prava, već i unazad dvadesetak godina.

“To je zaista poražavajuće da zemlja ide nazad i mi vidimo danas da tobože imamo neke slobode na papiru koje u praksi ne možete ostvariti. Govori se o Evropskoj konvenciji za ljudska prava, međutim, ona je veoma daleko od građana Bosne i Hercegovine, a da ne pominjem neka druga prava kao što su socijalna. Posebno kada imamo u vidu jednu dramatičnu ekonomsku neizvjesnost, onda ogromna odgovornost pada na sadašnje vlasti koje su jedino spremne za korupciju, za kriminal, za uzaludno trošenje i razbacivanje državnog novca, a na drugoj strani imamo građane koji ćute, trpe i žive u dubokom siromaštvu”, zaključuje Branko Todorović.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG