Dostupni linkovi

logo-print

U Dejtonu prije 20 godina: Večera dobre volje (7. dio)


Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović (L) se rukuje sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem (D) na početku pregovora u Deytonu dok između njih stoji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, 1. novembar 1995. godine

Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović (L) se rukuje sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem (D) na početku pregovora u Deytonu dok između njih stoji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, 1. novembar 1995. godine

Šestog novembra 1995. godine: Za večerom sa zamjenikom američkog državnog sekretara Strobom Talbotom predsjednik Predsjedništva BiH podržao je Miloševićev zahtjev za snabdijevanje gasom jer se „milioni ljudi smrzavaju“ (i u Bosni i u Srbiji).

*************

Tri teme dominirale su šestog dana pregovora, u ponedjeljak 6. novemra u Dejtonu: Miloševićev zahtjev za ublažavanje sankcija protiv Srbije kako bi se ona mogla nositi s energetskom krizom uoči hladne zimske sezone; nastavak pregovora o Istočnoj Slavoniji i dalje razmatranje budućeg statusa Sarajeva uključujući ideju o neutralnom statusu sličnom statusu Washingtona u Americi uz tri rotirajuća gradonačelnika.

Milošević je počeo jutarnji sastanak s Holbrukom i njegovim timom zahtjevom za ublažavanje sankcija. Rekao je kako će za njega biti teško da se saglasi o bilo čemu ako ne bude nekog hitnog popuštanja sankcija u vezi snabdijevanja gasom uoči nove zime. Holbruk je odgovorio kako se o sankcijama neće pregovarati kao dijelu mirovnog sporazuma nego će one biti ukinute „kao rezultat sporazuma“. Podsjetio ga je i da je „stvarni kriterij stvarni mir“ i da će onda i američko-srbijanski odnosi moći da budu obnovljeni.

„Proveli smo ovdje već šest dana,“ rekao je Holbruk. „Ne možemo ostati zauvijek. Vi možete htjeti da napravite Dejton svojom prijestonicom ali ja hoću da idem kući. Ne možemo ostati ovdje duže od 15. novembra“.

Američki tim je – prema dokumentima iz Dejtona – imao tri problema u vezi sa sankcijama.

Prvo - trebalo je da uputstva o tome dođu iz Vašingtona i da se u Savjetu bezbjednosti razmotri hitan zahtjev humanitarnih agencija za uvoz u Srbiju 23.000 tona ulja za loženje. Holbrukov tim smatrao je da se ovaj zahtjev može podržati.

Drugo – snabdijevanje Beograda prirodnim gasom. Po sporazumu o prekidu vatre u Bosni od 5. oktobra trebalo je osigurati nesmetan dotok gasa i Sarajevu i Beogradu. Tim u Dejtonu podržavao je i ovaj zahtjev ali je traženo da se to ne javlja Savjetu bezbjednosti prije nego Holbruk to upotrijebi u sutrašnjem razgovoru s Miloševićem o drugim temama.

Treće – Milošević je tražio odorenje da izveze određenu količinu žita kako bi time mogao platiti uvoz goriva: američki ekspert za sankcije vidio je da Miloševićev režim može profitirati između 20 do 80 miliona dolara na predloženom izvozu ali je podržao ograničen i kontrolisan izvoz.

Stvar je preuzeo američki Savjet za nacionalnu bezbjednost naginjući ublažavanju sankcija „u kontekstu šireg sporazuma“ i odobravajući „manje nego što je Milošević tražio“.

Povodom Istočne Slavonije – Milošević je prigovarao da je zbunjen što se o tome uporedo s pregovorima u Dejtonu vode i aktivnosti u regionu koje su predvodili američki ambasador u Hrvatskoj Galbraith i (Thorvald) Stoltenberg. I sam Galbraith je zapažao kako će lokalni Srbi sarađivati na sporazumu samo ako takva „uputstva“ dobiju od Miloševića.

„Pregovori su takođe nastavljeni o budućem statusu Sarajeva“ – kaže se u studiji. Sačinjen je papir sa deset principa za ideju o Sarajevu kao distriktu po uzoru na Washington. „Najnoviji papir je preuzeo najvažnije komponente prethodnog plana – kao gradski savjet, tri rotirajuća gradonačelnika, zajedničku policiju i lokalnu kontrolu obrazovanja, kulturnih i vjerskih aktivnosti – ali je, pored ostalog, dodao i da grad mora biti demilitarizovan. Milošević se još protivio toj ideji; tokom ručka tog dana, Holbruk je dramatično odgovorio na Miloševićeve prigovore odričići se papira i cjepajući ga pred njim.

Dan je, ipak, za američke posrednike završio s pozitivnijim tonovima.

Pomoćnik državnog sekretara Strobe Talbott 1999. godine

Pomoćnik državnog sekretara Strobe Talbott 1999. godine

Tog dana je, naime, u posjetu pregovaračima došao zamjenik američkog državnog sekretara Strob Talbot (Strobe Talbott), inače rođen u Dejtonu. On je bio prvi od visokih američkih zvaničnika koje je Holbruk namjeravao pozvati u Dejton da pokaže učesnicima pregovora da Vašington na visokom nivou prati njihov tok.

Te večeri je organizovana i večera s Talbotom na kojoj su Izetbegović i Silajdžić – u Miloševićevom prisustvu – potvrdili da sporazum o prekidu vatre od 5. oktobra predviđa nesmetan dotok gasa i Srbiji i Bosni jer se „milioni ljudi smrzavaju u obje zemlje“.

„Večera s Talbotom te večeri izgledala je kao vrhunac dobre volje: atmosfera te večeri kasnije je opisana kao 'vrtoglava'. Milošević i Izetbegović proveli su najveći dio večeri razmjenjujući viceve na srpskohrvatskom.

Po Holbruku, Izetbegovićev komentar da Srbija zaslužuje snabdijevanje gasom bio je razlog za optimizam. 'Bio je to dramatičan trenutak' – sjećao s Holbruk.

„Po prvi put, izgledalo je da su Milošević i Izetbegović našli zajednički jezik o nekom pitanju'“. Holbruk je rekao kako se Talbot vratio kući potpuno ponesen dobrom voljom koju je našao u svom rodnom gradu.

U sljedećem nastavku​: Predugo 'otapanje leda'

**************

Ova dokumentarna serija zasnovana je na studiji „Tajna istorija Dejtona: Američka diplomatija i bosanski mirovni proces 1995.“ (National Security Archive Electronic Briefing Book No. 171) čiji su autori Derek Chollet i Bennet Freeman. Za Radio Slobodna Evropa priredio Kemal Kurspahić.

XS
SM
MD
LG