Dostupni linkovi

logo-print

U Crnoj Gori ukinuto nekoliko hiljada nevladinih organizacija


Ilustracija

Ilustracija

Ni manje zemlje ni više nevladinih organizacija. Tako se međutim za Crnu Goru moglo govoriti samo do 13. avgusta kada je istekao rok za usklađivanje statuta nevladinih organizacija sa novim zakonom.

Svega 300 nevladnih organizacija u Crnoj Gori uskladilo je svoj statut sa novim zakonom o NVO–u, dok više od 5.000 to nije učinilo, zbog čega će automatski biti izbrisane iz registra Ministarstva unutrašnjih poslova.

Da li je to potvrdilo sumnje, koje je svojevremeno iznio i OEBS, kako veliki broj nevladinih organizacija u Crnoj Gori ne odražava stvarne potrebe, pošto su mnoge od njih neaktivne ili osnovane u cilju obezbjeđenja većeg broja imenovanja?

Sa tom tezom djelimično je saglasna Ana Novaković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija, koja objašnjenje za to što najveći broj NVO-a nije uskladio svoj statut nalazi i u tome što ih u dovoljnoj mjeri o tome nije informisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

"Ono što je činjenica i što je pokazao ovaj podatak da je veliki broj organizacija djelovao samo na papiru ali ja to zaista ne mogu pripisati samo manipulacijama unutar NVO sektora. Podsjetila bih vas da su različita istraživanja, različiti podaci, govorili da i određeni broj ljudi koji su zapošljeni u određenim državnim i lokalnim institucijama su itekako koristili slobodu udruživanja i formirali NVO pa onda koristili neke svoje kanale za njihovo djelovanje i njihovo finansiranje", kaže Ana Novaković.

Za Borisa Raonića iz Građanske alijanse novi Zakon o nevladinim organizacijama prilika je da se uvede više reda u tom dijelu civilnog sektora i brojka od 300 registrovanih po novom zakonu, prema njegovom mišljenju, je realna, pošto je otprilike toliko njih i bilo aktivno.

"Sve ove ostale su uglavnom postojale na papiru. Mi smo više puta imali razne afere kada su u pitanju registracije NVO. Zarad imenovanja u raznim savjetima pojedini iz NVO sektora su se usuđivali da u jednom danu osnuju na desetine NVO na svoje ime kako bi dobili što veću podršku za razna imenovanja. Takođe, imali smo primjere da su ljudi osnivali NVO i na taj način unovčavali neke svoje dobre političke veze koje su imali", podsjeća Raonić.

Potrebno jačati saradnju vlasti i NVO-a

Daliborka Uljarević

Daliborka Uljarević

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, međutim smatra da je riječ o predrasudi kako je veliki broj nevladinih organizacija bio štetan za Crnu Goru.

"Ona je rezultat površnog znanja naših medija o tome šta je priroda i suština djelovanja NVO sektora, ali i zloupotrebe onih koji su ambiciozni i nekvalitetni u samom sektoru i koji su na taj način pokušavali da naškode zdravom dijelu sektora postavljajući sebe kao nekakve moralne gromade, presuđujući ko je dobar a ko je loš. Samo neznalice mogu davati ocjene da je mnogo NVO i da je tako nešto štetno. U jednoj od najstarijih zemalja EU, Velikoj Britaniji, djeluje preko 180.000 registrovanih udruženja građana. U regionu, u Srbiji prošle godine je bilo 16.000 NVO, a slična je situacija u Sloveniji", naodi Uljarević.

Kako god ko sagledavao situaciju, u crnogorskom nevladinom sektoru, na aktivnosti neke od njih, poput MANS-a, koje su se kritičke odnosile na društvene prilike i ukazivale na razmjere korupcije i organizovanog kriminala, pojedini predstavnici Vlade gledali su sa prijekorom a stizale su i diskvalifikacije kako rade protiv interesa sopstvene države.

Koliko će ta klima u međusobnim odnosima morati da se mijenja a sve više razvija partnerski odnos u ispunjavanju složenih zadataka u procesu evropskih integracija?

"Kako svi u društvu sazrijevamo tako će i Vlada sigurno sazresti i prestati da smatra NVO sektor kao neprijateljski, takođe i opozicija. Civilni sektor treba da ima neke svoje principe i vrijednosti i onaj ko je najbliži tim principima i vrijednostima će vjerovatno biti i najbliži saradnik NVO-ima", kaže Boris Raonić.

Nevladin sektor u Crnoj Gori, kako ističe Daliborka Uljarević, već je neuobičajeno jak, nadomještava nedostatnost rada drugih aktera na društvenoj sceni i dominantno utiče na razvoj građanske svijesti i hrabrosti. Kada je riječ o saradnji sa vladinom sektorom, Uljarević konstatuje:

"Ta saradnja će morati da se produbljuje. Oni koji to ne budu prihvatali iz same Vlade vremenom će, ja vjerujem nestajati sa tih pozicija jer je to suprotno onome što dinamika evropskog procesa. Ali isto tako one NVO koje nemaju kapacitet da odgovore na ona vrlo specifična pitanja koja taj proces bude donosio istom će tom dinamikom nestajati."
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG