Epilog parlamentarnih izbora pokazuje da se u novom sazivu parlamenta povećava broj poslanika koji se zalažu za ulazak Crne Gore u NATO i to i preko dvotrećinske većine neophodne da verifikuje odluku o priključenju toj vojnoj alijansi.
Član skupštinskog odbora za bezbjednost iz vladajućeg DPS Obrad Mišo Stanišić ocjenjuje da ishod nedjeljnjih izbora kreira povoljniji politički ambijent da se Crna Gora priključi NATO-u. Tu mu za pravo daje raspored snaga u novom sazivu parlamenta, gdje bi više od 54 poslanika, koji čine dvotrećinsku većinu, mogli da izglasaju priključenje Crne Gore najsnažnijem vojnom savezu na svijetu.
"Međutim, što se tiče opozicionih partija nijesam siguran da one to žele budući da Pokret za promjene, koji se samo deklarativno zalagao za članstvo Crne Gore u NATO više ne postoji. On se utopio u jedan velikosrpski blok i mislim da teško može doći do dvotrećinske većine u narednom periodu. Nepoznanica je Pozitivna Crna Gora. Ja želim da vjerujem da oni zaista iskreno žele članstvo Crne Gore u NATO", kazao je Stanišić.
Da se poslije izbora stvara povoljnija politička klima za ubrzanje NATO integracija smatra i Savo Kentera iz Atlantskog saveza Crne Gore.
Savo Kentera
"Vjerujem, na kraju kada se bude odlučivalo o tom pitanju da ćemo imati dvotrećinsku većinu koja će biti za to da Crna Gora uđe u NATO. Na taj način će se dato i jedan veliki legitimitet čitavom procesu", ističe Kentera.
No osim političkih pretpostavki, da će biti potrebno i popravljanje raspoloženja stanovnika Crne Gore prema Atlantskim integracijama pokazalo je i posljednje CEDEM-ovo istraživanje javnog mnjenja. Prema istraživanju je broj onih koji su za ulazak zemlje u NATO i dalje daleko ispod natpolovične većine i iznosi 33 odsto.
Da bi se tako nešto postiglo, prema riječima Kentere, biće neophodno ubrzati i ojačati unturašnje reforme, ne samo u sferi bezbjednosti već u čitavom društvu.
"Da li se to može desiti za vrijeme mandata ove vlade? Vjerujem da može. To je moguće ukoliko se okrene nova stranica i krene mnogo ozbiljnije da se rade neke stvari u odnosu na to kako su rađene do sada", kaže on.
Standardi i javno mnjenje
Slično, kada je riječ o unutrašnjim reformama Crne Gore, na kojima insistira NATO-va centrala u Briselu, misli i šef poslaničkog kluba do ovih izbora najjače opozicione Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.
Aleksandar Damjanović
"Jasno je da sem vlasti u deklarativnom smislu, Crna Gora nije ni blizu da ispuni standarde koji se tiču pristupanja NATO, prije svega u vojno bezbjednosnom smislu. Takođe, taj problem borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala postaje veliki, jer je i to jedan od uslova da se ispune određeni standardi. Prema tome bolje je da radimo na ispunjavanju ne samo tih već i drugih uslova i standarda integracija a da ovu odluku, u pravom trenutku donesu građani Crne Gore", smatra Damjanović.
Obrad Mišo Stanišić iz DPS uvjeren je da će nova Vlada nastaviti da ispunjava visoke standarde koje učlanjenje u Atlantski pakt podrazumijeva.
"Sasvim sigurno je da ćemo mi, uskladu sa mišljenjem Evropske komisije i u skladu sa preporukama iz Brisela raditi sve da naš put ka NATO i EU bude što kraći i da standarde što kvalitetnije usvojimo", istakao je Stanišić.
Kada je riječ o odnosu javnog mnjenja po pitanju ulaska u NATO postoje mimoilaženja u tome da li je narodnu volju potrebno testirati na referendumu ili su dovoljna istraživanja javnog mnjenja?
Socijalistička narodna partija jedina je u crnogorskoj Skupštini koja u svom programu ima zapisano da je odluku o pristupanju NATO-u potrebno utvrditi plebiscitarno, tim prije što se stavovi većine poslanika o atlantskim integracijama ne poklapaju sa većinskim stavovima građana.
"I zato insistiramo da tako krupnu odluku donesu građani Crne Gore na referendumu", kaže Aleksandar Damjanović.
Savo Kentera iz Atlantskog saveza pak smatra kako nije neophodno da se skupštinska odluka potvrdi na referendumu, već da su validna istraživanja javnog mnjenja.
"Kao što sada znamo da imamo podijeljena mišljenja po tom pitanju, tako ćemo znati i u momentu kada bude natpolovična većina građana za ulazak u NATO da zaista imamo jednu kvalitetnu podršku. I ako sa jedne strane imate podršku građana, koja se reflektuje kroz istraživanja javnog mnjenja, i sa druge strane imate podršku u parlamentu od dvije trećine, onda mislim da imamo kvalitetan, pravilan i legitiman način donošenja odluke u parlamentu", zaključuje Kentera.
