Dostupni linkovi

logo-print

U četvrtak presuda Karadžiću za genocid i druge zločine srpskih snaga


Radovan Karadžić

Radovan Karadžić

Na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u četvrtak (24.03.2016.) u 14h će se izreći prvostupanjska presuda ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću – optuženom u 11 točaka za genocid i progone u bosanskohercegovačkim općinama 1992. godine, teror nad sarajevskim civilima (1992-1995.), genocid u Srebrenici 1995. godine, te uzimanje međunarodnih promatrača Ujedinjenih naroda za taoce.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je prije 20 godina, a do 2008. optuženi je bio u bijegu. Nakon što je uhićen u Srbiji i izručen u Hag suđenje je počelo nakon više od godinu dana, u listopadu 2009, a dovršeno tek pet godina kasnije – u listopadu 2014. godine, nakon izvođenja 586 svjedoka.

U završnim riječima na suđenju Karadžić je zatražio oslobađanje, tvrdeći da je optužnica za Udruženi zločinački poduhvat (UZP) "izmišljotina tužiteljstva te da njome nije samo on optužen" kao Vrhovni zapovjednik srpskih snaga u Bosni i Hercegovini, već i cijeli srpski narod.

"Tužiteljstvo svojim nastupima i tvrdnjama vrijeđa te ljude. Duboko ih vrijeđa izmišljanjem priča o Udruženom zločinačkom poduhvatu, koji podrazumijeva i te ljude. Jer su ti ljudi tražili da ih se zastupa pošteno. Da se njihovi politički ciljevi i borba za slobodu predstave i obrane. A Srbima to nitko ne može nametnuti. Srbi su najteži narod za lidera", ograđivao se Karadžić od onog što se dogodilo u BiH i skrivao od optužbi iza cijelog srpskog naroda.

Tužiteljstvo: optuženi izmišlja umjesto osporavanja dokaza

Karadžić je tvrdio kako se u Bosni i Hercegovini nije dogodio organizirani progon nesrpskog stanovništva, nego građanski rat i zločini iz osvete.

Također se branio kako su za mnoge sarajevske pokolje, koji se njemu stavljaju na teret – odgovorne snage Armije Bosni i Hercegovine, budući da se željela izazvati međunarodna reakcija.

"Snajperi srpske vojske nisu gađali namjerno civile. I nije pružen ni jedan dokaz za to", ustvrdio je Karadžić, neobazirući se brojne slučajeve snajperskih žrtava navedenih u optužnici protiv njega.

Alan Tieger

Alan Tieger

Brojka veća od 7.000 streljanih bošnjačkih dječaka i muškaraca iz Srebrenice, za Karadžića je, pak, bio pretjeran jer su, prema njegovoj obrani, u njega bili ubrojeni i ubijeni ljudi u borbama. No, prema haškom tužitelju Alanu Tiegeru optuženi za te tvrdnje nije iznio dokaze, nego je ponudio izmišljotine.

"Iznosi pri tom neke opće i nepotkrijepljene generalizacije, citirajući na pogrešan način ili izmišljajući potpuno novu realnost. Ovo nisu neuspješni pokušaji neobrazovanog čovjeka, već čovjeka koji očajnički pokušava negirati činjenice koje ga osuđuju. I te činjenice, van svake razumne sumnje, otkrivaju njegovu krivnju po svim točkama optužnice", ocijenio je Tieger u završnim riječima.

Zatražena doživotna kazna zatvora, moguć drugostupanjski postupak

Tužiteljstvo je za Karadžića zatražilo u završnim riječima doživotnu kaznu zatvora, nakon što je podsjetilo na glavne dokaze Udruženog zločinačkog poduhvata vojno-policijskih snaga bosanskih Srba.

Kako prilikom planiranja zauzimanja Srebrenice, tako i operacije pogubljenja koju je prema tužiteljstvu Karadžić osobno nadgledao preko svojih ljudi na terenu.

"Koji je davao naređenje da se prebace zarobljenici, iz zadnjeg mjesta gdje su možda imali šansu – na mjesto gdje nisu imali razloga biti osim da budu pogubljeni. Čovjeka koji je odobrio sve promjene u operacijama koje bi omogućile dječacima i muškarcima Bošnjacima da se izvuku. Koji je nadzirao sva prekopavanja kako bi se spriječilo da svijet sazna ikada što se dogodilo", naveo je tužitelj na kraju suđenja.

Osim na ulogu u organizaciji i nadgledanju genocida tužitelj je podsjetio i na prikrivanje zločina od strane vlasti bosanskih Srba na čijem je čelu bio Karadžić. Poput izdavanja lažnih dokumenata od strane policije vojnim egzekutorima Srebreničana, kako bi se ubojice zaštitile od međunarodne pravde.

"I Republika Srpska je bila njima zahvalna. U siječnju 1996.godine rukovodstvo VRS-a i MUP-a, uključujući i Dragana Kijca – tadašnjeg ministra MUP-a, surađivalo je u zaštiti pripadnika 10.diverzantskog odreda, kako ne bi bili uhićeni i prebačeni na Međunarodni sud – tako što su im izdate lažne isprave", podsjetio je Tieger na dokaze skrivanja počinitelja jednog od najmasovnijih pogubljenja – preko tisuću zarobljenika na farmi Branjevo.

Na prvostupanjsku presudu Karadžiću postoji mogućnost žalbe.

Presudu Karadžiću možete pratiti uživo idući četvrtak na našem internetskom portalu – www.slobodnaevropa.org.

(Dio završnih riječi optužbe o dokazima iz Srebrenice, Youtube)

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG