Dostupni linkovi

logo-print

U BiH podrška, ali i prepreke za zajedničke ambasade


Foto: radiosarajevo.ba

Foto: radiosarajevo.ba

BiH je zainteresovana za saradnju sa susjedima kada je u pitanju zajedničko korištenje ambasada u dalekim zemljama, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. To bi značilo uštede, a bila bi poslana i poruka da su zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na noviju istoriju, spremne za taj nivo regionalne saradnje, kaže Amer Kapetanović, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose. Pa, ipak, BiH ima još neriješene probleme, od nepostojanja konsenzusa u Predsjedništvu, koje je kreator vanjske politike, do nepostojanja zakona o vanjskoj politici, što otežava uspostavu saradnje sa susjedima.

Inicijativa za zajedničko korištenje ambasada zemalja regiona u Africi, Aziji i Latinskoj Americi blagonaklono je prihvaćena u BiH, no poznavaoci prilika ocjenjuju da BiH ima i političkih i tehničkih problema koje bi trebalo razriješiti prije nego što krene u konkretne dogovore sa susjedima.

Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanović kaže da su ovih dana vođeni konkretni razgovori sa Crnom Gorom i Makedonijom o diplomatskoj saradnji. Iz Srbije još nije došao zvaničan prijedlog, ali postoji zainteresovanost. No, da bi BiH krenula u konkretne dogovore, potrebno je ispuniti formalno-pravne pretpostavke kaže Kapetanović.

Amer Kapetanović

Amer Kapetanović

„BiH nema ni sa jednom zemljom u regionu potpisan sporazum oko lokacije, dakle o zajedničkom korištenju zgrada za potrebe DKP-a, što je uslov da bi se uopće ušlo u takve aranžmane. Bez tog sporazuma mi smo u fazi kad možemo načelno razgovarati, upoređivati, praviti analize, vidjeti šta njima a šta nama odgovara, ali da bismo uopće to kapitalizirali i implementirali moraćemo uraditi te sporazume. MIP će imati jedan stručni tim koji će se time baviti i pokrenuti proceduru zaključivanja tih spoarzuma, ali odluku o tome da li će se tsporazumi zaključiti i sa kojom zemljom je na Predsjedništvu BiH“, navodi Kapetanović.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Sarajevo Nedžma Džananović Mirašćija smatra da ovakva inicijativa može biti poticaj da se u BiH problemi polako počnu rješavati.

„Mi nismo uspjeli ni u tom domenu proizvesti efikasan sistem, i u političkom smislu i diplomatsko-birokratskom smislu. Za svaku eventualnu političku odluku o tome da li ući i da li podržati ovu inicijativu i da li u njoj sudjelovati, to bi za nas zahtijevalo čitav niz pripremnih koraka, koje mi još uvijek ne sprovodimo. Jedan od takvih koraka je analiza učinaka naših diplomatsko-konzularnih predstavništava općenito i analiza naše diplomatske i konzularne zastupljenosti u svijetu, što još uvijek, nažalost, nije napravljeno, kao i donošenje konačno zakona o vanjskim poslovima. Bez tih pripremnih koraka i bez uvođenja nekih racionalnih mehanizama i kriterija koji bi na objekativan način valorizirali učinak naše vanjske politike i diplomatsko-birokratskog aparata, bojim se da nema smisla ni raspravljati o ovoj inicijativi“, kaže ona.

Najsiromašnija diplomatija u Evropi

Dugogodišnji diplomata Hajrudin Somun smatra pak da BiH, dok god nema konsenzusa u državi oko bitnih pitanja, neće moći odgovoriti ni izazovu povezivanja sa susjedima na jednom višem nivou.

„Ja mislim da ni region nije za to sazrio, a pogotovo ne BiH koja još nema ni zakon o vanjskim poslovima. U Predsjedništvu BiH vodi se politika po članovima koji zastupaju pojedine bh. narode i tamo nema saglasnosti ni oko drugih temeljnih pitanja zemlje, a kamoli o vanjskoj politici ili npr. o pristupanju BiH NATO paktu. Ja ne znam kako bi se onda moglo sarađivati na tom polju sa drugim regionalnim zemljama“, ističe Somun.

Kapetanović napominje da se situacija u zemlji reflektuje i na njenu vanjsku politiku.

„Krajnje je vrijeme da na vidjelo dana izađe i ona druga dimenzija. To je da je to najsiromašnija diplomatija u Evropi, da je to u normativnom smislu najnesređenija diplomatija, da mi često imamo problema sa elementarnim finansijskim potrebama, da ne govorimo o nikakvoj nadogradnji u smislu kulturne i javne diplomatije – to je za nas misaona imenica. A da bismo sve to imali, moramo napraviti korak, dva unazad, pospremiti normativno ono što se treba pospremiti, donijeti novu strategiju vanjske politike, koja uvažava interese BiH ovakva kakva je ona jeste, i onda napraviti akcione planove i krenuti u realizaciju toga. Zato je potreban novac, a ja ću vas podsjetiti da je budžet MIP-a isti već zadnjih pet godina“, naglasio je Kapetanović.

No, interes svakako postoji, naročito kada se uzme u obzir da bi svaka od zemalja mogla na ovaj način napraviti značajne uštede. Kapetanović, ne prejudicirajući odluke Predsjedništva BiH, navodi neke od zemalja u kojima BiH nema ambasade ni konzularna predstavništva i gdje bi mogla ostvariti saradnju sa susjedima:

„Mi nemamo nijednu ambasadu, nijedno konzularno predstavništvo u tzv. crnoj Africi - supsaharskoj, apsolutno nijedno. Nemamo u Latinskoj Americi, koja se u zadnje vrijeme ekonomski strašno razvija, gdje mi veliki interes za npr. turizam, ne baš tako izražen za investiranje, ali imamo i nešto naše dijapsore prve, druge generacije. Nemati ništa u Latinskoj Americi mislim da nije dobro za jednu diplomatiju. U zemljama Magreba, gdje bi naša građevinska operativa i naša ekonomska diplomatija mogla napraviti neki uspjeh također nas nema. Nema nas u ni u Albaniji. Puno je tema, ali to su za početak neke ideje - mi ćemo sigurno napraviti analizu - na osnovu kojih bi kasnije trebalo donijeti odluku za konkretne aktivnosti.“

Od ideje do realizacije trebaće vremena, no naši sagovornici vjeruju da je ovo dobra ideja i da je za budućnost regiona neophodan ovakav vid saradnje.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG