Dostupni linkovi

logo-print

U BiH malo poznato ime - Selman Selmanagić


Selman Selmanagić (u sredini)

Selman Selmanagić (u sredini)

U Sarajevu je nedavno promovisana knjiga "Selman Selmanagić i Bauhaus". Stručnjaci tvrde da je riječ o odgovornom i složenom, ali za historiju savremene bh. umjetnosti i arhitekture dragocjenom istraživačkom poduhvatu. Ovo je prva publikacija koja govori o cijenjenom arhitekti i dizajneru čiji je ime znano u Njemačkoj i zapadanoevropskoj kulturi, dok je u Bosni i Hercegovini - zemlji njegovog porijekla - Selman Selmanagić još uvijek nepoznanica.

Rođen je 25. aprila 1905. godine u Srebrenici, a prema nekim izvorima u Istanbulu 1904. godine. Poslije završene stručne škole u Sarajevu i položenog ispita za majstora namještaja i stolarije na Visokoj obrtnoj školi u Ljubljani, Selman Selmanagić odlazi za Berlin s namjerom usvajanja novih znanja. Tokom putovanja, u vozu je čuo za naprednu školu moderne umjetnosti i dizajna Bauhaus. Taj trenutak bio je sudbonosan. Odlučio je upisati se u ovu školu, uprkos manjku novca i znanja njemačkog jezika.

Aida Abadžić Hodžić

Aida Abadžić Hodžić

"Činjenica da je Selman Selmanagić jedino ime sa južnoslavenskih prostora koji je u potpunosti završio školu Bauhaus i diplomirao na toj školi, jer treba znati da je bilo šest studenata sa prostora nekadašnje Jugoslavije koji su na toj školi boravili kraće ili duže vremena. Selmanagić jedini je tu školu u cijelosti završio na odsjeku za arhitekturu i on je jedino ime s ovih prostora koje se izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu", kaže za RSE Aida Abadžić Hodžić historičarka umjetnosti i autorka knjige.

Ludwig Mies van der Rohe, Josef Albers, Wassily Kandinsky, Paul Klee, Hannes Meyer, Ludwig Hilberseimer - neka su imena Selmanagićevih slavnih profesora tokom školovanja od 1929. do 1932. na priznatoj umjetničkoj školi evropske avangarde - Bauhaus.

"S obzirom da mi nemamo imena umjetničke avangarde koja su se izravno vezala uz početke evropskog moderniteta, u tom smislu je Selmanagić jedinstven primjer. S druge strane, on e sudjelovao u poslijeratnoj obnovi Berlina. Tada je nastalo djelo 'Sektor za obnovu objekata iz oblasti sporta i kulture'. Potom je bio dugogodišnji, skoro dvadeset godina, voditelj odjela za arhitekturu u Istočnom Berlinu na Visokoj umjetničkoj školi, i u vrlo složenim, i političkim i ekonomsko-socijalnim, poslijeratnim prilikama Njemačke, nastojao u okviru školskog programa, s obzirom na ideološke bitke koje su se vodile i kroz kulturu i umjetnost, da očuva živom tradiciju Bauhausa", ističe Abadžić Hodžić.

Selman Selmanagić i Walter Gropius, foto: www.bauhaus-online.de

Selman Selmanagić i Walter Gropius, foto: www.bauhaus-online.de

Upravo ovim naporima Selmana Selmanagića (Srebrenica 1905. - Berlin 1986.), koje spominje autorka knjige Aida Abadžić Hodžić, Njemačka ove godine nizom okruglih stolova i simpozijuma ponovo prepoznaje njegov značaj. A Bosna i Hercegovina?

"On je u BiH potpuno nepoznat. Selmanagić je otkriće i mojim kolegama iz regiona. Naime, treba ipak imati na umu da su naše susjedne države, koje su također imale studente Bauhausa, koji su, recimo, za razliku od Selmanagića, na Bauhausu proveli samo dva ili tri mjeseca, vrlo pedantno istražile njihove opuse", konstatuje ona.

Ni sama autorka nije očekivala da će pisanje knjige o velikanu evropske Moderne prerasti u uzbudljivu naučno-istraživačku avanturu. Aida Abadžić Hodžić je ovaj pionirski zadatak razvijala posljednjih godina pritom obilazivši i Bauhaus arhive u Berlinu i Dessauu. Pored obilja fotografija i do sada nepoznatih priča, knjiga je protkana i nizom Selmanagićevih citata, te svjedočenjima njegovih studenata

"On je putovao različitim kontinentima, bio vrlo angažiran, ne samo arhitekt, nego društvena ličnost, koji je živio i promišljao svoje vrijeme, bilo da je živio u Palestini u vrijeme Britanskog mandata, bilo da je bio u Turskoj, bilo da je bio u ilegalnim antifašističkim grupama u ratnom Berlinu, a isto tako u poslijeratnoj Njemačkoj. On je, ipak, odlučio da između Zapadne i Istočne Njemačke izabere DDR, duboko vjerujući, a nama ostaje pitanje da li se u taj mladalački ideal razočarao, da se i modernističkom arhitekturom može graditi jedno bolje i pravednije društvo", pojašnjava Abadžić Hodžić.

Ličnost Selmana Selmanagića plijenila je pažnju. Hrabro je gledao naprijed vjerujući u ideale. Kažu da je bio samosvjestan i takve je odgajao studente.

Sa promocije u Sarajevu, 22. april.

Sa promocije u Sarajevu, 22. april.

"Iz političkih razloga do kraja 60-ih nije tako intenzivno posjećivao bivšu Jugoslaviju dok se političke prilike i u DDR-u nisu stabilizirale. Već kada je počeo dolaziti, to su bile posljednje godine njegove stvaralačke karijere, mada je on vrlo budno pratio događanja u Jugoslaviji. U njegovoj privatnoj arhivi možete naći fotografije gdje je ushićeno fotografisao, na primjer, Grbavicu u izgradnji, naselja oko stadiona Koševo, bio je uzbuđen - tako su mi svjedočili članovi njegove obitelji - i ekonomskim progresom Jugoslavije tokom sedme i osme decenije, i ne sumnjam da je bio pozvan, on bi vrlo rado sudjelovao u nekom građevinskom projektu u BiH", kaže za naš program autorka knjige Aida Abadžić Hodžić.

Knjiga "Selman Selmanagić i Bauhaus" dominantno će biti zanimljiva struci - arhitektima, dizajnerima i historičarima umjetnosti - a zbog ličnosti samog Selmanagića, publikacija bi mogla zaintrigirati i one koji se bave društvenim i humanističkim naukama. Na pitanje RSE da li je Bosna i Hercegovina zakazala što nije ranije posvetila pažnju ovom značajnom intelektualcu i graditelju Azra Pljevljaković, bliža rodica Selmanagiću, odgovara:

"Mnogi kažu da je to naš Nikola Tesla, bosanski. Da neko sam o sebi to priča, to nije ni pristojno, kod nas u BiH se to nije nikada tako radilo. Mislim da je država i ranije trebala, kao što je to sad Aida uradila, da govori o njemu i da pokrene neku priču, jer je on stvarno lik o kome se treba pričati. U Turskoj čak postoji nagrada Selmana Selmanagića za umjetnost i za tu arhitektonsku struku."
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG