Dostupni linkovi

logo-print

Tuzla, grad u kojem je disanje opasno po život


Tuzla, ilustrativna fotografija

Tuzla, ilustrativna fotografija

Tuzla je već danima najzagađeniji grad u BiH, a stručnjaci upozoravaju da je i među najzagađenijim gradovima u Europi te apeliraju na proglašenje uzbune i vanredne situacije. Ozbiljnih pomaka niti volje da se bilo što promijeni po ovom pitanju od strane institucija za sada nema, a nije bilo ni proteklih desetak godina koliko traje ovako prekomjereno zagađenje u Tuzli. Jasna strategija o korištenju energije ne postoji u BiH, nego se još uvijek sve radi prema studijama koje su stare trideset godina.

Prije nekoliko dana mještani naselja Bukinje u Tuzli koje se nelazi nekoliko stotina metara od TE Tuzla zatražili su od nadležnih tri tisuće gas maski. Naime, prije dva dana u njihovom mjestu zagađenost je bila tri puta veće od dozvoljene, odnosno od one koja poziva na uzbunu i zdravstvene i ekološke institucije. Mještani smatraju da su već otrovani.

Sinoć kako je bilo ovdje, jednostavno ne postoji mogućnost da čovjek diše. Jednostavno bježiš, tražiš prostor koji nije zagađen, ali ga ne možeš naći. Nekakvi su polutanti koji jednostavno ubijaju. To je strah božiji. I nekako po danu, ali čim navečer oni puste to, to se crni ne vidi se Lukavac. Sve je gore i gore, sve je zagađenije, otpadi i sl.“

Gusta i siva magla već je danima nad Tuzlom i Lukavcem, a stručnjaci svakodnevno upozoravaju na opasnosti koja zbog toga prijeti. Naveli su podatak da je Tuzla po zagađenosti u ravni s Pekingom. Ali tamo, kada dođe do prekomjerne zagađenosti život doslovce staje sve dok se zrak ne iščisti. Industrija se potpuno zaustavlja, djeca ne idu u školu. Nurka Pranjić, liječnica medicine rada, kaže da u Tuzli ima sve više oboljelih.

“To su ustvari reproduktivni problemi, problemi rađanja djece sa deformitetima, rađanja s niskom tjelesnom težinom. Također, problem je i sterilitet. Od 30 do 40 posto na ovo utječe aerozagađenje. Kada je u pitanju karcionom to je rastući isto trend. Kako se osjećaju ljudi!? Pa evo ja bih sad da ne znam ovo što znam rekla da sam prehlađena i da imam virusnu upalu. Tako se ja osjećam.“

Čelnici svjetskih sila nedavno su se sastali u Parizu i dogovorili smanjenje štetnih plinova u zrak. Usporedbe radi u BiH se planiraju graditi nove Termoelektranekoje su glavni proizvođači štetnog SO2.Maksimalna razina sumporidokisada je 350 mikrograma po metru kubnom, 500 je za uzbunu, a Tuzla ih je prije nekoliko dana zabilježila 1000.

„BiH trenutno nema nikavu obavezu smanjivanja emisija ugljendioksida budući da nije zemlja članica Aneksa 1. Međutim, na ovim pregovorima u Parizu se dao jasan znak svima da će u budućnosti morat snositi te obaveze. Jer ako u budućnosti želimo da zaustavimo katasrofalne klimatske promjene i porast temperature za 1,5 stepen svi će morati dati svoj doprinos. Najgore je da bude ona situacija - rekli smo vam- ali kada bude kasno. Moramo dati svoj doprinos jer ishod koji će se desiti ako se ništa ne promijeni je katasrofalan“, kaže Igor Kalaba iz centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Enes Hajro, iz Foruma za zaštitu okoliša Lukavac, kaže nam da zvanični podaci govore da troje od petero djece u Lukacu živi s respiratornim problemima.

„Raspolažem zvaničnim podacima iz UKC Tuzla da preko 80 posto djece iz Lukavca ima problema s respiratornim sistemom i koristi pumpice. Ja imam sina od 10 mjeseci i već je na pumpicama, kašlje 25 dana u mjesecu.“

Zagađeno tlo

A u Tuzli mnogi ljudi koji se bave poljoprivredom ili se hrane onim što sami uzgoje nisu ni svjesni da siju na zagađenom tlu. Taj podatak je danas nakon dugoročnog detaljnog istraživanja predstavio docent Abdel Đozić s Tehnološkog fakulteta UNTZ, ali je naglasio da TE Tuzla nije jedini krivac za prekomjerno zagađenje u Tuzli.

„U zemljištu imamo povećane koncentracije arsena, hroma i nikla i kao takvo zemljište se ne može koristiti u poljoprivredi. Također su pronađene visoke koncentracije, hroma, nikla i arsena u sedimentu. U hrani – luku i celeru su pronađene povišene koncentracije olova, dok je u ljudskoj kosi pronađena također visoka koncentracija olova.“

A kao i sve, i zrak je u BiH podijeljen politički odnosno administrativno. Lokalne zajednice, kojih se izravno zagađen zrak tiče i udišu ga, nemaju nikakve nadležnosti na bilo što utjecati. Mogu se obratiti tek kantonalnom Ministarstvu za zaštitu okoliša, a ono ovih dana, bez konkretnih rješenja, samo apelira na stanovnike da ne izlaze iz svojih domova te da dišu na nos i koriste marame preko usta. Načelnik Lukavca Dževad Mujkić smatra da je ovo ozbiljan problem i apelira na hitne izmjene zakona.

„Mislim da je sazrelo vrijeme da u Federalnom parlamentu krenu s izmjenama zakonske regulative kako bi se lokalnoj zajednici dala nadležnost. Jer ovako smo posmatrači događaja koji su oko nas. Imamo puno argumenata da se ova nadležnost u što većoj mjeri povjeri lokalnoj zajednici. Trenutno to nije tako i mislim da je to greška.“

Prema novom zakonu, Tuzli je Termoelektrana dužna isplačivati dva i pol milijuna eura na godišnjoj razini. Međutim, taj novac umjesto u toplifikaciju na koju građani koji žive uz TE čekaju već desetljećima, a koja bi smanjila i zagađenost, ulaže se u sanaciju Narodnog pozorišta u Tuzli i brojnih drugih objekata. Zdravlje je opet ostalo po strani, a u prilog tome govori činjenica da je prosječna stopa smrtnosti tih ljudi 50 godina.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG