Dostupni linkovi

logo-print

Tužiteljstvo u završnici: Karadžić upravljao terorom nad Sarajlijama


Radovan Karadžić

Radovan Karadžić

Na Haškom sudu (ICTY) i dalje se održavaju završne riječi u postupku protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

Nakon što je tijekom prvog dana tužiteljstvo podsjetilo na brojne dokaze genocida u više općina u Bosni i Hercegovini na početku rata 1992.godine te u Žepi i Srebrenici 1995.godine, drugi dan se najviše bavilo dokazima o odgovornosti optuženog za teror nad Sarajlijama (1992-1995), tijekom kojeg je smrtno stradalo oko 11 i pol tisuća građana.

Prema haškoj optužbi Karadžić je kontrolirao troipogodišnju opsadu Sarajeva i teror nad njegovim građanima, što je pak koristio kao sredstvo prisile u pregovorima tijekom rata. Teza obrane – kako se radilo o legitimnoj vojnoj kampanji te da su tisuće stradalih građana posljedica kolateralne štete – za hašku tužiteljicu Katrinu Gustafson je nevjerovatno.

„Svjedok za svjedokom, od iskusnog civilnog i vojnog osoblja UN-a, do iskusnih ratnih izvjestitelja zaključili su da je, praćenjem kampanje iz dana u dan, njezin cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva. Karadžić je nadgledao ovu kampanju terora i zajedno s drugima – kao što su Ratko Mladić, Stanislav Galić i Dragomir Milošević – koristio teror kao strateško oruđe. Za ostvarivanje prednosti u pregovorima, odmazdu za događaje koje su smatrali nepovoljnim, intenziviranje ili smanjivanje političkih pritisaka i za kažnjavanje stanovništva“, precizirala je tužiteljica.

Većina granata po civilima, ne vojnim metama

Gustafson je osporavala i iskaze svjedoka obrane, oficira Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a koji su sudjelovali u opsadi, podsjećajući kako su i sami priznali da su znali za rizik ispaljivanja projektila u civilne kvartove. S druge strane tužiteljica je podsjetila da srpske snage nikada nisu pucale po zapovjednim mjestima Armije Bosne i Hercegovine u gradu, što dovodi do zaključka kako su prvenstvena meta napada – bili civili.

Incidenti iz priloga optužnice daju obrazac prema kojemu su se događale takve stvari – ispaljivanje pojedinačnih ili manjeg broja granata u civilna područja. Npr.GF-5 jedna granata eksplodirala je među civilima koji su čekali na vodu ubivši više od 10 njih, G-6 tri granate ispaljene na Alipašino Polje koje su ubile šestero djece koja su se igrala u snijegu, ili G-8 jedna jedina minobacačka granata eksplodirala je na tržnici Markale i ubila više od 60 ljudi, a ranila još 160“, podsjetila je na neke incidente, kao i izvještaje promatrača UN-a koji navode - da je većina projektila padala po civilnim područjima, rijetko tek po položajima ARBiH i to nikad koncentrirano (s većim brojem projektila).

VIDEO LINK: Dio završnih riječi optužbe o teroru Sarajlija

O udruženom zločinačkom poduhvatu Srebrenice

U završnici se tužiteljstvo osvrnulo na udruženi zločinački poduhvat i genocidne namjere optuženog u vezi bošnjačkih zarobljenika u Srebrenici, kojih je u toj zaštićenoj zoni prema optužnici stradalo najmanje njih 7000, dok zadnji izvještaji svjedoka stručnjaka tužiteljstvu govore i preko 8000 žrtava.

Podsjećeno je pri tom na dokaze, kao što su presretnuti razgovori s Glavnim štabom VRS-a te komunikacija s učesnicima operacije ubijanja i prikrivanja zločina.

Tužiteljstvo je u najavi završnih riječi zatražilo za Karadžića doživotnu kaznu zatvora, a optuženi će o tome izreći svoje mišljenje tijekom iduća dva dana – u srijedu i četvrtak. Replika strana u postupku će se održati idući tjedan, nakon čega će se raspravni suci povući kako bi donijeli prvostupanjsku presudu – prema najavi do polovice iduće godine.

VIDEO LINK: Dio završnih riječi o srebreničkom genocidu

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG