Dostupni linkovi

logo-print

Turska se prisjeća osvajanja Carigrada


Istanbul danas

Istanbul danas

Autor: Dorian Jones (prevela: Ena Stevanović)

Od osnivanja Turske kao sekularne države na ruševinama Osmanskog carstva, svi su se uglavnom mrštili na bilo kakav spomen na carsku eru ove države. Ali, čini se da je za Tursku prošlo vrijeme ignorisanja vlastite prošlosti, čemu svjedoče ovosedmične rekordne navale posjetitelja u kina kako bi pogledali film o osvajanju Carigrada.

Turska više ne oklijeva da pokaže svoju staru slavu, kako kod kuće, tako i u zemljama koje su nekad bile dio njene carske imperije i u kojima se „neo-osmanizam“ koristi kao sredstvo za provođenje vanjske politike.

Kao što kaže jedan filmski reditelj, došlo je vrijeme da se turska priča ispriča svijetu. I na temelju velikog broja posjetitelja koji su ove sedmice željeli vidjeti njegov novi film o osvajanju Carigrada, izgleda da je to vrijeme već došlo.

„Kao što je naš prorok predvidio: ‘Carigrad će jednog dana biti osvojen. Zapovjednik koji ga osvoji će biti blagoslovljeni zapovjednik, a njegovi vojnici će biti blagoslovljeni vojnici.’” [citat iz filmskog trailera u kojem pripovjedač citira riječi koje se pripisuju poslaniku Muhamedu].

Ovo su uvodne riječi filma “Osvajanje 1453”, visokobudžetnog ostvarenja u režiji Faruka Aksoya koji se oslanja na veliku dozu nasilja, seksa i simbolizma kojim se gledatelji žele podsjetiti kako je osmanski sultan Mehmed II osvojio srce Bizantskog carstva i preimenovao ga u Istanbul.

(VIDEO: Insert iz filma "Osvajanje 1453" sa titlom na engleskom jeziku)


Reditelj Aksoy je mogao sebi postaviti visoke standarde, s obzirom na budžet od 17 miliona dolara, koji su potpomogli i brojni državni subjekti kako bi ovaj film učinili najskupljim ikad snimljenim turskim filmom.

“Osvajanje Istanbula je iznimno spektakularan događaj sa svim svojim ishodima. To je događaj koji je promijenio tok svjetske historije i ja želim tu priču ispričati cijelom svijetu, a ne samo turskom narodu. S obzirom na sve veću potražnju iz inozemstva, smatramo da to možemo postići”, rekao je Aksoy.

U njegovoj domovini je 1.4 miliona ljudi pogledalo film “Osvajanje 1453” već prvog vikenda prikazivanja. Predviđa se da će u nekoliko narednih sedmica film oboriti rekorde na svim blagajnama. Uspjeh ovog filma se po mnogo čemu može objasniti ljubavnom aferom koju Turska ima sa svojom novootkrivenom osmanskom prošlošću.

Ova pjesma je postala vrlo prepoznatljiva gledateljima turske televizije i to je učinilo seriju “Veličanstveno stoljeće”, fiktivnu priču o osmanskom vrhu, sapunicom broj jedan u Turskoj.

I ovo je pokazatelj veličanstvene atmosfere u “Panorami 1453”, dvije godine starom muzeju koji nudi živopisan i panoramski pogled na osvajanje Carigrada.

Za mnoge posjetitelje sve ovo predstavlja ponovno otkrivanje vlastite historije.

“Nije se govorilo o našem turskom naslijeđu i to se treba promijeniti”, rekao je jedan posjetitelj.

Još jedan posjetitelj muzeja koji se nalazi u sjeni istanbulskih gradskih zidina upoređuje Osmansko carstvo sa drugima:

“Mi smo bili jedna od najvećih sila u prošlosti, ali za razliku od drugih sila mi nikad nismo bili imperijalisti.”

Ovakve pozitivne interpretacije historije su procvjetale za vrijeme desetljeće duge vladavine islamistički orjentirane Partije AK. S rekordnim ekonomskim rastom koji je Tursku iz “bolesnika Evrope” pretvorio u “Evropskog tigra”, buđenje interesa za historiju se uklapa u viziju ove stranke.

Ugledanje na daleku prošlost

Soli Ozel, akademik i kolumnista turskog dnevnog lista “Haber Turk” to objašnjava ovako:
Recep Tayyip Erdogan

Recep Tayyip Erdogan


“Oni se na neki način ugledaju na daleku prošlost, a ne na 18. stoljeće. Ugledaju se na slavne dane Carstva i prevladava prilično “nehistorijsko” čitanje te historije. Uglavnom, poruka društvu je da smo sada državu pripremili na velike dane, baš kao što su Osmanlije učinile u 15. i 16. stoljeću. To je jedan od načina da se legitimizira ova vlada i da se omogući građanima da zamišljaju svoju vanjsku politiku na taj grandiozni način.”

Poruka se širi daleko izvan popularne kulture. Turski vladini dužnosnici žele koristiti “neo-osmanizam” kao sredstvo za širenje turskog utjecaja u zemljama Arapskog proljeća.

Premijer Recep Tayyip Erdogan je prošle godine, obraćajući se Arapskoj ligi u Kairu, žustro podsjetio sve prisutne na njihovu osmansku prošlost:

“Dijelimo zajedničku historiju, vjeru i vrijednosti. Svi smo mi braća.”

Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je otišao još dalje tvrdeći da je za vrijeme osmanske vladavine Bliski Istok uživao u miru i stabilnosti, što je u izrazitoj suprotnosti sa nedavnom prošlošću ovog regiona.

Ovakve reference neće odjeknuti kod mnogih, posebno kod onih koji Osmansko doba smatraju periodom dominacije, a ne uspjeha.

No, ohrabrena ekonomskim prosperitetom, sve većom regionalnom diplomatskom moći i visokobudžetnim filmom koji je spreman na izvoz, Turska se čini i previše sretnom što je dobila priliku da povuče paralelu sa vremenom u kojem je imala takvu moć i prestiž.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG