Dostupni linkovi

logo-print

Transparency International: Kosovo i BiH u vrhu najkorumpiranijih država


Globalni barometar korupcije 2016., mapa

Globalni barometar korupcije 2016., mapa

Više od 50 posto građana Moldavije, Španije, Kosova, Slovenije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Litvanije, Hrvatske i Portugalije smatraju da je korupcija jedan od tri glavna problema sa kojima se suočavaju te zemlje, nalazi su istraživanja Transparency Internationala (TI), objavljeni u srijedu.

Da je korupcija jedan od ključnih problema u zemlji smatra i 39 posto građana Srbije, 34 posto Makedonije i 31 procenat populacije u Crnoj Gori.

Nalazi TI, pokazuju i da su građani Ukrajine, Moldavije, Bosne i Hercegovine i Španije i to preko preko 80 posto, ocijenili da njihove vlade očajno rade svoj posao.

Jedna od tri osobe koje žive u Evropi i Centralnoj Aziji smatra da je korupcija jedan od najveći problema sa kojima se suočavaju, nalazi su Transparency Internationala.

U Moldaviji, Španiji i na Kosovu, čak dvije od tri osobe smatraju da je u njihovim zemljama potrebna hitna akcija protiv zloupotrebe ovlasti i tajnih poslova koji su osnovni izvor korupcije.

Skoro trećina građana u Evropi i Centralnoj Aziji vjeruju da su vladini zvaničnici, kao i zastupnici u parlamentima, visoko korumpirani, a većina ljudi smatra i da njihove vlade ne čine dovoljno na zaustavljanju korupcije.

Više od polovine građana zemlja članica EU, 53 posto, kandidata za pristup EU, takođe 53 procenta, potom država uglavnom bivšeg Sovjetskog saveza, 56 posto, smatraju da su njihove vlade neuspješne u borbi protiv korupcije.

Očajan posao vlada

Građani Ukrajine, Moldavije, Bosne i Hercegovine i Španije i to preko 80 posto, ocijenili da njihove vlade očajno rade svoj posao.

Barometar korupcije je pokazao da više od 50 posto građana Moldavije (67), Španije (66), Kosova (65), Slovenije (59), Ukrajine (56), Bosne i Hercegovine (55), Litvanije (54), Hrvatske (51) i Portugalije (51) smatra da je korupcija jedan od ključnih problema sa kojima se suočavaju te zemlje.

U Srbiji to smatra 39 posto građana, u Makedoniji 34 posto i u Crnoj Gori 31 procenat populacije.

TI je razgovarao sa skoro 60.000 građana u 42 zemlje Evrope i Centralne Azije, da bi u izvještaju "Ljudi i korupcija u Evropi i Centralnoj Aziji" dobili Globalni barometar korupcije u 2016.

Jedno od šest domaćinstava plaća za usluge u javnom sektoru

Jedno od šest domaćinstava plaća za usluge u javnom sektoru


Prosječno jedno od šest domaćinstava plaća mito da bi dobilo pristup nekoj od javnih usluga. Iako je taj procenat manji u zemljama EU, na istoku je taj procenat u značajnom porastu. U Tadžikistanu mito za javne usluge koje bi trebale biti dostupne i besplatne za sve, plaća preko 50 posto građana,u Moldaviji preko 42 posto, Azerbjedžanu, Kirgistanu i Ukrajini 38 posto i Rusiji 34 procenta građana.

Rumunija od zemalja EU ima najveću stopu plaćanja mita za javne usluge - 29 posto, a za njom je Litvanija sa 24 posto.

U regiji se za javne usluge najviše plaća mito u BiH, 27 posto, i Srbiji 22 posto, slijede Crna Gora sa 16 procenata, Makedonija sa 12 i Kosovo i Hrvatska sa po 10 posto populacije, koja plaća mito javnim djelatnicima.

Jedan od ključnih nalaza istraživanja TI pokazuje i da ogroman broj ljudi čak i u EU članicama smatraju da bogati pojedinci imaju previše uticaja na odluke koje donose vlade. U zemljama kandidatima za članstvo u EU taj procenat iznosi 44 posto dok u bivšim članicama Sovjetskog saveza iznosi 46 posto.

Osim toga, čak 88 posto ljudi u Španiji smatra da su bogati pjedinci imali nedozvoljeni uticaj na vladine odluke, u Portugaliji 85 posto, u Francuskoj 79, dok je i u Njemačkoj i Velikoj Britaniji taj postotak takođe visok i iznosi 77 posto, iako je na primjer Njemačka, prema percepciji njenih građana zemlja sa najmanjom korupcijom svega dva posto.

Korupcija je značajan problem širom cijele Evrope i regiona Centralne Azije. U zemljama EU mnogi građani gledaju kako bogati i vladini zvaničnici iskrivljuju sisteme u njihovu korist“, kaže Jose Ugaz, predsjednik TI i dodaje:

Vlade jednostavo ne čine dovoljno da se obračunaju sa korupcijom jer pojedinci na vrhu imaju benefite od toga. Da bi okončali tu duboko uznemirujući vezu između bogatstva, moći i korupcije, vlade moraju zahtijevati veći novo transparentnosti, uključujući i po pitanju toga ko vodi i ko kontroliše kompanije kroz javni registrar vlasništva.“

Prvi čovjek međunarodne NVO koja istražuje korupciju, Jose Ugaz takođe ukazuje:

„Sa njihovih pozicija na vrhu piramide, korumpirane elite i oligarhe veoma je teško ukloniti. Ali smo vidjeli da je i to moguće ako ljudi ustanu zajedno i traže veće standarde od svojih lidera i ako pravosudni sistemi djeluju nezavisno i pozivaju ih na odgvornost.“

Jedan od ključnih problema u borbi protiv korupcije je i nedostatak zaštite onih koji govore protiv korupcije. Čak 30 posto ljudi u Evropi i Centralnoj Aziji koji su učestvovali u anketi TI, rekli su da je jedan od glavnih razloga zbog kojih ne prijavljuju korupciju to što se plaše posljedica. Dvije od pet osoba koje su prijavile korupciju bili su žrtve osvete zbog toga.

Kako se navodi, postoji i stigma posebno širom centralno-azijskih država da prijavljivanje korupcije nije socijalno prihvatljivo, čak 27 posto ispitanika sa tih područja to misli.

Osim toga manje od polovine, čak 47 posto ispitanika u EU i 31 posto van bloka, smatra da kao građani mogu biti o koristi u zaustavljanju korupcije.

TI je pripremio i četri kjučne preporuke za reduciranje političke korupcije i pružanje pomoć ljudima da javno govore o tome, bez straha od osvete.

Rast populizma u Evropi - korupcija u srcu problema

Prema TI, vlade širom Evrope i Centralne Azije treba da:

1. Imaju transparentna pravila o lobiranju i javni registar lobista, da bi političke odluke mogle biti podvrgnute boljoj provjeri.

2. Osigurati nezavisnost pravosuđa naročito u državama koje su u pristupnim pregovorima sa EU, kao i ostalim, smanjujući uticaj izvršne vlasti na sudske i tužilačke organe, uključjući javni i objektivan sistem postavljanja, prebacivanja i razrješenja sudija i tužilaca.

3. Usvojiti i primijenti sveobuhvatno zakonodavstvo radi zaštite zviždača.

4. Podržati zviždače i izvještače o korupciji i osigurati odgovarajuće praćenje njihovih otkrića.

Rast populizma u Velikoj Britaniji

Rast populizma u Velikoj Britaniji


Prije samog uvida u obiman izvještaj Transparencya, koji je na 40 stranica, ova međunarodna organizacija upozorava da je Evropa posljednjih godina vidjela talas rasta podrške populističkim i nacionalističkim pokretima od Španije do Ujedinjenog Kraljevstva i Turske. Razlozi za to su mnogobrojni i kompleksni, ali su u velikoj mjeri motivisani uvjerenjem da tradicionalne demokratske institucije, vlade i političke stranke nijesu uspjele da ispune obećanja o prosperitetu i jednakim šansama i da im se ne može vjerovati.

Korupcija je u srcu te priče, kako zbog neuspjeha vlada da se na odgovarajući način obračunaju sa korupcijom tako i zbog njihovog saučesništva u korupcionaškim klijentelističkim šemama.

Postalo je nemoguće ignorisati sistemsku korupciju u načinu na koji biznisi utiču na politike, što se se vidi kroz aktuleno suđenje u Španiji za 37 direktora i političara, koji su navodno bili umiješani u deceniju dugu šemu „mito za ugovore“.

Primjera kao što je taj mogu dati i obični građani kroz njihov utisak da su javna potrošnja i javne politike izobličene, tako da funkcionišu za nekolicinu umjesto za većinu.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG