Dostupni linkovi

logo-print

Transparency Hrvatska: Građani sustavu ne vjeruju


Nikola Kristić i Don Markušić

Nikola Kristić i Don Markušić

Pomaci su vidljivi i pozitivni, ali ne i dovoljni, zaključak je nevladine organizacije Transparency International Hrvatska nakon predstavljanja rezultata istraživanja o uspjehu primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Oni preporučuju da vlasti više porade na informiranju javnosti o svojim potezima i o tome kako troše novac građana.

Rezultati istraživanja provedenog početkom rujna pokazuju da svaki drugi građanin zna da postoji Zakon o pravu na pristup informacijama, po kojem građani imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i tvrtki u njihovom vlasništvu. Šest godina ranije tek je svaki četvrti hrvatski građanin znao za ovaj zakon.

Građane najviše zanima kako se troši njihov novac, dosta je prisutan za krizna vremena razumljiv interes za socijalna pitanja i mjere, a najmanje ih interesira - obrazovanje.

Međutim, tek je svaki deseti anketirani i postavio neko pitanje vlastima, kaže predsjednik Transparency International Hrvatska Nikola Kristić. Koliko su bili zadovoljni odgovorima koje su dobili od vlasti?

„Odgovor je bio potpun – 29,8 posto, odgovor nije sadržavao sve važne informacije – 14,2 posto i odgovor je bio samo površan – 55 posto! Upravo ovih 55 posto pokazuje da se formalno sve više odgovara na pitanja građana, ali da se još uvijek ne ulazi u srž odgovora i građani ne dobijaju potpunu informaciju“, navodi Nikola Kristić.

Iako su rezultati daleko od optimalnih, oni ipak pokazuju konstantan pomak nabolje. Temeljem ovih rezultata, član Upravnog odbora Transparencyja Hrvatska Don Markušić vlastima preporučuje:

„Sve ovo pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u provođenje i promociju Zakona o pravu na pristup informacijama i uspostaviti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana te tako omogućiti uspješnije upravljanje javnim resursima i minimizirati rizik od korupcije.“

To, uz ostalo, znači i dodatno naglasiti važnost javnosti i transparentnosti financiranja predstojeće izborne kampanje. Na novinarsko pitanje, Kristić je komentirao činjenicu da sve više građana zna za svoje zakonske mogućnosti, ali ih i dalje izuzetno malo ipak postavlja vlastima upite:

„To je znak jedne apatičnosti, to je znak da ne vjeruju u sustav koji će im dati pravu informaciju, da jednostavno čak ne žele niti gubiti vrijeme na postavljanje pitanja. Samo neki zviždači ili 'luđaci' inzistiraju na tim pitanjima i traže odgovore na ta pitanja...“

Zanimalo nas je - kakve novinare treba demokratsko društvo u kojem bi građani imali sve potrebne informacije kako bi u demokratskom procesu sudjelovali trajno, a ne samo jednom u četiri godine na izborima?

„Treba novinare neovisne od raznoraznih uticaja, a to se najviše – neka se nitko ne ljuti – može dogoditi na javnim medijima, jer javni mediji odgovaraju isključivo građanima. Prema tome, tu nema pritisaka kapitala, tu nema pritisaka raznih interesnih lobija, i tu bi informacije mogle biti najbolje obrađene i najneovisnije. Svi smo svjesni da to kod nas još uvijek nije slučaj, ali svi zajedno moramo i možemo raditi da se to dogodi“, kaže Nikola Kristić.

Krristić je na naše pitanje pojasnio i da prošla i sadašnja vladajuća garnitura žele sakriti slične stvari od javnosti – na što se iako troši novac građana, odabir kadrova koji je i dalje po podobnosti, a ne po stručnosti i opravdanost pojedinih projekata koji prečesto na kraju toliko koštaju, da je bolje da nikada nisu - niti pokrenuti!

Inače, Transparency Hrvatska prosvjeduje zbog isključivanja dvoje građana koji su imali njihovu potporu iz procesa kandidiranja za Povjerenstvo za sprečavanje sukob interesa zbog formalnih razloga.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG