Robot je uz pomoć instumenta CheMin izdvojio prve čestice tla, koje je onda skenirao rendgenskim zrakama kako bi utvrdio njihov sastav. Ovi uzorci pijeska bi mogli dati naznake o geološkoj historiji Marsa.
Kao što su naučnici i pretpostavljali, većina uzorka je bila sačinjena od bazaltnih materijala vulkanskog porijekla, koji se mogu naći i na Havajima. U uzorku se nalazila i prašina, za koju naučnici vjeruju da je na tu lokaciju stigla zahvaljujući globalnim olujama na Marsu.
Curiosity je 6. augusta sletio pored kratera Gale. Od tada je prešao više od 480 metara prema istoku. Krajnji cilj mu je lokacija poznata kao Glenelg, za koju naučnici vjeruju da je veoma interesantno područje zbog činjenice da se tu spajaju tri različita geološka terena.
Prije nego stigne tamo, Curiosity je zaustavljen na područlju nazvanom "kameno gnijezdo", gdje je uzeo prve uzorke tla.
Prva analiza služi za čišćenje instrumenata vozila, na kojem se možda nalaze nečistoće donesene sa Zemlje, a koje bi mogle poremetiti dobijene rezultate konačnih analiza.
U prvom uzorku tla naučnici su otkrili znatne količine minerala feldspata, olivina i piroksena.
"Do sada su svi materijali koje je Curiosity analizirao konzistentni sa našim prvobitnim idejama o sastavu tla kratera Gale. Oni nam pokazuju tranziciju okruženja sa vlažnog na suho", kazao je David Bish, vođa CheMin eksperimenta.
Naredni korak u eksperimentisanju je potraga za organskim molekulama koje bi trebale dati uvid o mogućnosti života na Marsu sada i u dalekoj prošlosti.
Kao što su naučnici i pretpostavljali, većina uzorka je bila sačinjena od bazaltnih materijala vulkanskog porijekla, koji se mogu naći i na Havajima. U uzorku se nalazila i prašina, za koju naučnici vjeruju da je na tu lokaciju stigla zahvaljujući globalnim olujama na Marsu.
Curiosity je 6. augusta sletio pored kratera Gale. Od tada je prešao više od 480 metara prema istoku. Krajnji cilj mu je lokacija poznata kao Glenelg, za koju naučnici vjeruju da je veoma interesantno područje zbog činjenice da se tu spajaju tri različita geološka terena.
Prije nego stigne tamo, Curiosity je zaustavljen na područlju nazvanom "kameno gnijezdo", gdje je uzeo prve uzorke tla.
Prva analiza služi za čišćenje instrumenata vozila, na kojem se možda nalaze nečistoće donesene sa Zemlje, a koje bi mogle poremetiti dobijene rezultate konačnih analiza.
U prvom uzorku tla naučnici su otkrili znatne količine minerala feldspata, olivina i piroksena.
"Do sada su svi materijali koje je Curiosity analizirao konzistentni sa našim prvobitnim idejama o sastavu tla kratera Gale. Oni nam pokazuju tranziciju okruženja sa vlažnog na suho", kazao je David Bish, vođa CheMin eksperimenta.
Naredni korak u eksperimentisanju je potraga za organskim molekulama koje bi trebale dati uvid o mogućnosti života na Marsu sada i u dalekoj prošlosti.