Dostupni linkovi

logo-print
Piše: Megan Erickson (Big Think), prevela: Mirjana Rakela

David Rothkopf sjeća se razgovora s Robertom Rubinom, ministrom financija u Clintonovoj administraciji kada ga je pitao da li žali zbog deregulacije industrijskih propisa koji su doneseni 1990-ih.

"Nije problem sistema što je preveliki. Kao takav sistem ne može propasti“, rekao je Rubin tada Rothkopfu, koji je bio zamjenik ministra za međunarodnu trgovinu.

Na što je Rubin točno mislio? Na multinacionalne kompanije, kao i na financijske institucije koje iz dana u dan postaju sve snažnije.

Globalne multinacionalne organizacije, od korporacija do nevladinih organizacija, neprestano rastu. Ne primjer, američki trgovački lanac Wal-Mart, zapošljava 1,7 milijuna ljudi, što je više nego što u javnom sektoru zapošljava vlada Novog Zelanda.

Svjedoci smo bitnih promjena u društvu, jednako velikih kao u doba kada se iz feudalizma prelazilo u kapitalizam.

"Međunarodni odnosi nisu ono što se uči u školama. Više se ne radi o odnosima među državama, već o odnosima između država i korporacija, između korporacija i kvazi-država", kaže Rothkopf.

Google u odnosu na Facebook. Silicijska dolina u odnosu na Hollywood...

Neprijateljstva ili savezi koji definiraju današnji život više nemaju veza s kraljevima, ili kraljicama, ili Kongresom.

Raspad društva

Mnoge od političkih i ekonomskih odluka koje određuju naš život sada se donose u privatnom, a ne javnom sektoru. Te odluke se donose u interesu organizacija, a ne u interesu države u kojoj djeluju te kompanije.
Ilustracija

Ilustracija


Zašto? Privatna poduzeća i filantropske organizacije ne odgovoraju narodu, već svojim dioničarima, ističe Rothkopf.

No, mi ne smijemo slegnuti ramenima i reći „ako se vlasnici velikih korporacija lako bogate na naš račun, valjda će se i brinuti za nas“.

"Warren Buffet će istina dati određenu količinu svog novca državi, ali pitanje je da li će svim građanima zbog toga biti bolje“, naglašava Rothkof dodajući da su „bogati dečki svoj posao radili vrlo loše“.

Naime, 450 najbogatijih Amerikanaca imaju dohodak koji odgovara primanjima oko 150 milijuna najsiromašnijh Amerikaca. To je ne samo zanimljiva statistika - to je potpuni raspad društva koje se ponosi time da je sposobno svakom dati šansu.

"Kada pogledate Sjedinjene Države morate se zapitati kakva je naša budućnost, u čemu smo dobri? Nekada su SAD prednjačile u stvaranju radnih mjesta, infrastrukturi, i inovacijama. U posljednjih deset godina, jedino u čemu imamo svjetsko vodstvo je stvaranje institucionalizirane nejednakosti," kaže on.

Izazov je mnogo veći od procesa glasanja na izborima. Sistem mora biti iznutra. Svijet treba globalne organizacije posebno osmišljene da se suprotstave globalnim korporacijama kako bi one djelovale u interesu mnogih ljudi u svijetu, ne samo u interesu svojih dioničara.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG