Što više vremena tinejdžeri provode pred ekranima računala i mobilnih telefona, to će kraće spavati, posebno ako posegnu za omiljenom elektronskom napravom prije odlaska na spavanje, potvrđuju najnovija istraživanja.
Dokazi u prilog toj tvrdnji tako su snažni da bi zdravstvene vlasti trebale izmijeniti smjernice o upotrebi elektronskih uređaja među mladima, upozoravaju stručnjaci.
Istraživanje je 2012. proveo centar za zdravlje djece u norveškom Bergenu, a obuhvatilo je gotovo 10 tisuća mladih u dobi od 16 do 19 godina. Rezultati su objavljeni u utorak u časopisu BMJ Open.
Stručnjaci su pitali tinejdžere o tome kako spavaju, koliko dugo gledaju u ekrane izvan škole i kakvu vrstu uređaja koriste.
Ispitanici su kazali da im u prosjeku treba između osam i devet sati sna da bi se osjetili odmoreno.
Kod onih koji su pred ekranima provodili više od četiri sata dnevno bilo je tri i pol puta više vjerojatno da će noću spavati manje od pet sati, pokazalo je istraživanje.
Također su imali 49 posto veće šanse da će im trebati više od 60 minuta da zaspu. Odraslima obično za to treba manje od 30 minuta.
Istraživanje je također potvrdilo iskustvo s kojim su se suočili mnogi roditelji pospanih tinejdžera – naime, da korištenje elektronskih uređaja sat vremena prije odlaska na spavanje nepovoljno utječe na početak spavanja i na njegovo trajanje.
Tako su tinejdžeri koji su koristili računalo ili mobitel sat vremena prije odlaska na spavanje imali 52 odnosno 48 posto veće šanse da će im trebati više od 60 minuta da utonu u san.
Također je bilo 53 odnosno 35 posto više vjerojatno da će izgubiti dva ili čak više sati sna.
Nešto su manji rizici odgođenog odnosno kraćeg sna primijećeni među mladima koji su sat vremena prije spavanja koristili MP3 player, igraću konzolu ili televizor.
Upitani zašto je tako, istraživači ukazuju na više mogućih razloga. Prilično je jednostavno zaključiti da mladi odlaze kasnije na spavanje pa vrijeme provedeno pred ekranom skraćuje vrijeme spavanja.
Drugo je moguće objašnjenje da svjetlost ekrana narušava dnevni ritam, izmjenu dana i noći koja našem mozgu govori kada bismo trebali spavati a kada biti budni.
Problemi povezani s narušenim ritmom uključuju bol u mišićima, napetost i glavobolje, primjerice ako se predugo igra igrica.
Određenu ulogu možda igra i medijski sadržaj, koji uzrokuje "pojačano psihofiziološko uzbuđenje", što znači da mozak 'radi punom parom' a trebao bi usporavati radi noćnog odmora.
"Treba ažurirati preporuke roditeljima i adolescentima o zdravom korištenju medija i definirati smjernice o duljini i tajmingu korištenja elektronskih medija za svaku dob zasebno", zaključuju autori studije.
Prema važećim preporukama Američke akademije za pedijatriju iz 2004., nije dobro imati televizor u spavaćoj sobi. "Čini se da isti negativan utjecaj na san imaju i drugi elektronski uređaji, poput osobnih računala i mobilnih telefona", zaključuju autori norveškog istraživanja.
"Rezultati potvrđuju da bi trebalo preporučiti da se ograniči upotreba medija općenito", dodaju.