Dostupni linkovi

logo-print

The Economist: Eurozonu čeka vruća jesen


Madridska berza

Madridska berza

Poslije ljetnjih odmora i augustovskog zatišja, septembar bi zvaničnicima eurozone mogao donijeti mnogo veće brige i "vruć" povratak na rad, ocjenjuje ugledni londonski sedmičnik "Economist".

Izgledi da Grčka ostane bez gotovine i napusti eurozonu, produbljenje problema u Španiji, mučni izbori u Holandiji, protivljenje u Njemačkoj dubljoj integraciji u eurozoni - sve bi to moglo značiti da će jesen 2012. odrediti sudbinu eura.

S dolaskom septembra krah grčkih javnih finansija postaće sve očigledniji.

Takozvana "trojka" međunarodnih inspektora - Evropske unije, Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) - moraće da objavi izvještaj o napretku Grčke u sprovođenju reformi i da odluči da li da odblokira tranšu od 31,5 milijardi eura iz drugog paketa strane pomoći za spasavanje od 130 milijardi eura.

Da ne bi bankrotirala, Grčkoj su neophodne i nove mjere štednje i još novca, što bi se moglo pokazati kao politički nemoguće ostvarivo.

Atini su već odobrena dva paketa za spasavanje i njeni ogorčeni kreditori nisu voljni da osiguraju i treći, pogotovu ne onaj koji bi od njih zahtijevao da Grčkoj oproste veliki dio duga, ukazali su analitičari "Economista".

Kad je riječ o Njemačkoj, njeni političari već debatuju o tome kada bi Grčku trebalo izbaciti iz eurozone.

Mnogi, međutim, strahuju da bi i druge slabe mediteranske zemlje mogle poći stopama Grčke i da bi za izlaskom te zemlje - "Grexitom" uslijedili "Špexit", "Portexit" ili "Italexit".

Evropski fond bez novca

U Španiji su troškovi zaduživanja u julu skočili iznad alarmantnih 7,5 posto i odluka eurozone o pozajmljivanju Madridu 100 milijardi eura za spasavanje njenih banaka nije smirila strahovanja.

Uprkos poricanjima, Španiji bi, ipak, mogla da zatreba puna pomoć za spasavanje do kraja ove godine. Ozlojeđenjost zbog spasavanja velikih dužnika sve je veća, naročito u Holandiji, u kojoj se 12. septembra održavaju izbori.

Čak i ako bi Holandija mogla da se ubijedi da osigura novu pomoć, fondovi eurozone za spasavanje i dalje ne bi bili dovoljni za spasavanje i Italije i Španije.

Sadašnji privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF) već ostaje bez novca, a formiranje novog, stalnog Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), koji treba da bude efikasniji i fleksibilniji, ugrožava Njemačka čiji bi Ustavni sud mogao da blokira njegovu ratifikaciju.

Da bi ESM stupio na snagu potrebno je da dobije zeleno svjetlo od Njemačke.

ESM je prvobitno trebalo da stupi na snagu 1. jula, ali će morati da pričeka najmanje do 12. septembra, kada će sud u Karlsruheu donijeti odluku da li njemački predsjednik može da ga ratifikuje.

Ukoliko članice eurozone ne budu pristale da izdvoje dovoljno novca za spasavanje slabih ekonomija, pažnja će se neumitno okrenuti ka ECB koja će morati da preduzme mjere radi snižavanja troškova zaduživanja perifernih članica eurozone.

Svi ovi izazovi pred kojima je eurozona govore da će jesen za taj monetarni blok vjerovatno biti ružna.

Istorija bi mogla zabilježiti da su posljednji mjeseci 2012. bili period kada se eurozona integrisala ili - raspala, zaključeno je u članku "Economista".
XS
SM
MD
LG