Dostupni linkovi

logo-print

Teški pregovori EU i Velike Britanije, napredak u dogovoru o migrantima


Donald Tusk, Jan Claude Juncker i David Cameron

Donald Tusk, Jan Claude Juncker i David Cameron

Podjele između evropskih zvaničnika povodom britanskog zahtjeva za reformama u vezi sa članstvom ove države u EU, su izraženije nego što se očekivalo, zbog čega dogovor prvog dana samita u Briselu nije postignut. Ipak, kako su učesnici naveli, razgovori su bili "intenzivni i konstruktivni“.

I dok većina zemalja podržava ostanak Londona u EU, neke od njih izrazile su zabrinutost.

Britanskim zahtjevima za provođenje reformi unutar Unije, najviše se protive istočne članice EU čiji građani, čine najveći procenat stranih radnika u ovoj državi. Kameron je odlučan u nastojanju da se ispune svi zahtjevi Londona uoči održavanja referenduma o ostanku ili odlasku Britanije iz EU.

“Razgovarali smo do pet sati ujutru i postigli smo izvjestan napredak, ali ne i dogovor. A, dogovor ćemo postići samo ako se ispune svi zahtjevi Velike Britanije, tako da se vraćamo za pregovarački sto.Težak posao je pred nama i ja ću dati sve od sebe da postignemo dogovor”, rekao je Kameron.

Sa druge strane, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, izjavio je da iako dogovor nije postignut, izvjesni pomaci su ostvarni. Njemačka kancelarka Anglela Merkel navela je da postizanje sporazuma neće biti lak posao.

“Svi žele da zadrže Britaniju u Evropskoj uniji. Razmotrili smo sve zahtjeve od strane ove članice i istina je da se ne slažu sve države zbog čega neće biti lako, ali postoji dobra volja”, smatra Merkelova.

BBC prenosi izjavu neimenovanog zvaničnika iz Brisela koji je kazao da je bilo očekivano da neće biti lako, kao i da je iznenađenje što su neke članice previše kritične prema britanskom prijedlogu.

Neki od zahtjeva koji su sporni odnose se na veća ovlaštenja za državne parlamente, restriktivnije uslove za radnike u Britaniji koji dolaze iz drugih članica i priznanje da evro nije jedina zvanična valuta EU, čemu se najviše protivi Francuska.

Pregovori sa Britanijom bacili su u sjenku migrantsku krizu, koja predstavlja još jedan veliki izazov za međunarodnu zajednicu.

Zatraženo je održavanje vanrednog samita sa Turskom početkom marta u cilju kooridinisanog napora da se zaustavi talas migranata u Evropu.

Dogovoreno je da hitno treba zaustaviti priliv izbjeglica, zaštititi spoljne granice EU, smanjiti ilegalne migracije i sačuvati Šengen.

Kao jedan od zaključaka samita navodi se da humanitarna situacija migranata duž zapadnobalkanske rute zahtijeva hitnu akciju uz korišćenje svih raspoloživih nacionalnih i sredstava EU kako bi se ona ublažila.

"U tom cilju, Evropski savjet smatra nužnim da sada EU počne da pruža humanitarnu pomoć interno, u saradnji sa organizacijama kao što su UNHCR, te da podržava zemlje koje su na udaru najvećeg priliva izbjeglica i migranata", ističe se u saopštenju.

Evropski savjet poziva Evropsku investicionu banku da brzo razradi ideje, u saradnji sa Evropskom komisijom, o tome kako doprinijeti odgovoru EU.

U zaključcima stoji i da EU, posebno pogranična služba Frontex, treba da blisko sarađuje sa NATO u izviđanju i kontrolisanju ilegalnih prelazaka u Egejskom moru.

Jedan od zaključaka je i da puna i brza primjena Akcionog plana EU i Turske ostaje prioritet, kako bi se zaustavio priliv migranata i onemogućile aktivnosti krijumčarskih mreža, uz ocjenu da je potrebno značajno i održivo smanjiti broj ilegalnih ulazaka iz Turske u EU.

Evropski savjet poziva Evropsku komisiju, visoku predstavnicu za spoljnu politiku i bezbjednost i države člance da prate stanje i riješe sve faktore koji bi mogli da podstaknu priliv migranata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG