Dostupni linkovi

logo-print

Tešanjski privredni uspjesi: Od Štutgarta do Tokija


Tešanj se ubraja među one lokalne zajednice čiji su privredni rezultati vrijedni pažnje u BiH, ali istovremeno i u regionalnim okvirima. Države Evropske unije najvažnija su tržišta za izvozno orijentisanu tešanjsku privredu, čiji su proizvodi u prošloj godini završili u skoro 60 država svijeta.

Nakon prošlogodišnjeg rasta izvoza, koji je iznosio oko 350 miliona maraka, pozitivni rezultati zabilježeni su i u ovoj godini. U ovom bosanskohercegovačkom gradiću se već pripremaju i za realizaciju novih poslovnih ugovora za inostranstvo u narednim godinama.

Nakon 23 godina pauze koja je nastala zbog rata u BiH tešanjska fabrika pumpi i prečistača Pobjeda ponovo je potpisala ugovor o direktnom partnerstvu sa poznatom njemačkom kompanijom Mercedes.

Proizvodi iz ove fabrike su i poslije bosanskohercegovačkog rata korišteni u Mercedesu, ali preko posredničke firme, dok je prva ugradnja krajnji domet proizvođača autodijelova. S druge strane, to znači i da se tešanjska Pobjeda vraća tamo gdje je bila još prije 40 godina.

„Fabrika Pobjeda je bila prva u BiH i u bivšoj Jugoslaviji koja je imala prvu ugradnju u Mercedesu. To je takođe bio jedan kamionski program, stari neki kamioni koji su izumrli davno“, kaže generalni direktor Pobjede Kasim Bejđakić.

Prije preuzimanja ugovornih obaveza o isporukama pumpi za nove mercedesove motore u narednim godinama, u tešanjskoj fabrici morali su biti ispunjeni i mnogi drugi uslovi, tako da potpisivanje novog ugovora o prvoj ugradnji nije bila tek puka formalnost.

„Njih interesuje i uređenje parkinga, ulaza u firmu, da ne kazem same fasade, o čistoći pogona da ne govorimo. Ono što Pobjeda ima vec dugi niz godina to je pored ISO 9001 sistema kvaliteta, je i sistem okolinskog upravljanja ISO 14001, znači, gdje mi 12 godina dokazujemo da znamo upravljati otpadom i svim sirovinama koje ulaze u naš proces“, objašnjava menadžer kvaliteta Šefket Turalić.

Devedeset i pet posto proizvoda iz pogona ove fabrike prodaje se u inostranstvu, odnosno u svim dijelovima svijeta osim na području Sjeverne Amerike.

Taj procenat još je veći u tvornici za proizvodnju masivnog namještaja Nord Ent u Tešnju, koja je u holandskom vlasništvu. Čak 99% posto proizvoda iz njenih pogona prodaje se na svjetskom tržištu.

„Najistočnija trgovina koja prodaje naš namještaj se nalazi u Tokiju, a najzapadnija u Njujorku. Znači, sve između toga, na svakom kontinentu naš namjestaj se prodaje. Trenutno opslužujemo 300 posredničkih trgovina koje prodaju naš namještaj, kojii radimo po želji kupca“, kaže direktor ove tvornice Nazif Hamzić.

Lekcija iz socijalizma

Njemačka je najvažnije tržište za izvozno orijentisanu tešanjsku privredu. Na drugom i trećem mjestu su Italija i Slovenija. Vrijednost izvoza u 2014. iznosila je 350 miliona maraka i za blizu 40 miliona izvoz je bio veći od uvoza, navodi direktor Agencije za razvoj Opštine Tešanj Ismar Alagić.

„Mi u prva tri mjeseca ove godine nismo, recimo, izvozili na tržišta Danske, kao jedne od članica EU, a u drugih tri mjeseca smo ostvarili i taj izvoz. Tako da kažem da je to sigurno podatak vrijedan pažnje da od 28 sa 25 punopravnih članica EU tešanjska privreda ostvaruje ekonomsku razmjenu“, dodaje Alagić.

Poslovni rezultati u Tešnju, ipak, nisu slučajnost. Privrednici u ovom kraju su davno naučili vrlo bitnu lekciju, i to još u socijalizmu, objašnjava penzionisani privrednik Husein Galijašević:

„Znači, nikad se nije čekalo da neko riješi problem. Samostalno u okruženju u kakvom živite, napravite najbolja rješenja. To su radili tešanjski poduzenici i prije ovog rata, a evo i poslije rata, te su napravili su jedan iskorak koji vidimo oko sebe“, ističe Galijašević.

A svojim rezultatima može se pohvalitii lokalna administracija koja je opet samo jedan točkić u mašineriji koja je doprinijela razvoju privrede u ovom dijelu BiH.

„Kad je riječ o određenim dozvolama, saglasnostima, iz područja registracije obrta, gdje je zakonski rok 30 dana, tu se rokovi za pripadajuće postupke kreću između 5 i 8 dana. To govori da su rokovi rješavanja takvih vrsta predmeta u opštinskoj administraciji u Tešnju najmanje četiri puta kraći od onog što je zakonom propisano“, kao primjer navodi Ismar Alagić.

„Drugo, privrednici su se udružili, nema ljubomore, nema nekavih zlih stvari između ljudi, nego sarađuju i prave rješenja. Tu je, naravno, obrazovanje, opet na linji udruženje privrednika, lokalna administracija, privredni subjekti. Privrednici su pravili profile radnika koje po našem obrazovnom sistemu ne možete dobiti, ali oni ih sada proizvode, prije nego što dođu u fabriku. To puno znači za fabrike“, kaže Husein Galijašević.

Značaj edukacije u Tešnjuje prepoznat još prije 60-ak godina kada je fabrika Pobjeda napravila zaokret u svom poslovanju i umjesto šporeta na drva počela da proizvodi autodijelove sa kadrovima koje je tada sama školovala.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG