Dostupni linkovi

logo-print

Tešanjka – nerazjašnjeni zločin


Jedna od sudnica u BiH

Jedna od sudnica u BiH

Iako je prošlo skoro punih 17 godina od bombardovanja naselja Tešanjka u opštini Tešanj, još niko nije odgovarao za pogibiju devet i ranjavanje više desetina ljudi. Žrtve negoduju jer nisu procesuirani ni naredbodavci, ni izvršioci, a u pravosudnim organima na državnom i kantonalnom nivou imaju oprečna mišljenja o tome ko je nadležan da završi istragu i podigne optužnicu.

U poslijepodnevnim satima 8. oktobra 1995. godine, na naselje Tešanjka bačeno je nekoliko bombi iz aviona VRS koji je dolazio iz pravca Banja Luke. Poginulo je devet osoba, od kojih je najmlađa imala sedam, a najstarija 68 godina, dok je oko 50 civila teže i lakše ranjeno.

Prije avionskog napada, Azra Skula je izašla da prošeta sa dvoje djece. U vrijeme eksplozije zadesila se u dvorištu kod komšija.

„Kad je to ispalilo, nisam odmah bila svjesna šta se dešava. Gledala sam, ali nisam vidjela – od dima, zemlje, svega onoga, ništa nisam vidjela. Počela sam da pužem, skontala sam da imam djecu tu, sa sobom. Propuzala sam pored svog sina, što je poginuo. Prošla sam kod njega i došla sam do komšinke da tražim pomoć, da mi pomogne, od ranjavanja se nisam mogla okrenuti, da vidim gdje mi je kćerka. Kod nje su vrata bila zablindirana, kako se od detonacije pomjerilo, nije mogla otvoriti vrata. Neko me u tom momentu pokupio u auto, odveli su me u bolnicu. Zadržana sam tamo, tako da nisam znala šta se dešava s mojom djecom. Kasnije, možda nakon četiri-pet dana, čula sam da mi je sin poginuo. Kćerka je bila u istoj bolnici, samo na drugoj strani. Bile smo u Zenici, imale smo operacije glave, obadvije. Ona 80 posto, ja 80 posto invalidi“, priča Skula.

U naselju Tešanjka, u oktobru 1995. godine, osim mještana živjela su i raseljena lica sa područja Doboja, koji je u to vrijeme bio pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS). Tokom bombardovanja Nedžadu Čabriću je poginula kćerka Nihada koja je imala 17 godina, dok je njena sestra Esada teško ranjena.

„Ja sam se zatrefio baš na mostu na Tešanjci, pecao ribu, kad se to desilo. Kad sam došao gore, imao sam šta da vidim. Odmah sam potrčao, išao prema svojoj kući, međutim, do moje kuće gdje sam stanovao na Tešanjci, naišao sam na par mrtve djece, dosta ranjenih u radionici, tako da sam zadnje došao kući. Kada sam došao kući, vidio sam da mi je i kuća razvaljena, ali – sreća – u kući nije bio niko“, prisjeća se Čabrić.

Kao i ostali srodnici poginulih i ranjenih civila, Čabrić je nezadovoljan što se još ništa ne zna o odgovornima za avionski napad na civilno stanovništvo.

„Avion sam nije mogao poletiti iz Mahovljana da dođe na Tešanjku. Znači, morao je imati neku naredbu. Neka odgovara i taj zločinac, ne samo taj zločinac, svi - i na jednoj, i na drugoj i na trećoj strani. Svi da se procesuiraju. Onda će biti mirna savjest budućim generacijama koje nam dolaze. Onda će nam djeca živjeti u jednoj zdravoj okolini“, ističe on.

Pravosuđe različito o nadležnosti

Kantonalno tužilaštvo u Zenici vodilo je istražni postupak. Početkom 2007. godine shodno propisanoj proceduri predmet je dostavljen Tužilaštvu BiH na ocjenu. Nakon pregleda u državnom Tužilaštvu ocijenjeno je da se radi o osjetljivom predmetu koji treba biti procesuiran pred entitetskim odnosno kantonalnim pravosuđem. Predmet je 2008. godine vraćen na daljnje postupanje Kantonalnom sudu u Zenici. Tužilaštvo u Zenici, međutim, nije se složilo sa ovakvom ocjenom predmeta i ponovno ga je vratilo u državno Tužilaštvo, kaže zamjenik glavnog kantonalnog tužioca Redžo Delić.

Boris Grubešić

Boris Grubešić

„Istraga se trebala provesti protiv najodgovornijih lica iz komande za vazduhoplovstvo tadašnje Vojske Republike Srpske“, navodi Delić.

Skoro četiri godine kasnije u Tužilaštvu BiH ponovo su odlučili da se ovaj predmet vrati u Kantonalno tužilaštvo u Zenici, kaže portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

„Predmet koji se odnosi na avio bombardovanje mjesta Tešanjka Tužiteljstvo BiH će u narednom periodu uputiti mjesno nadležnom tužiteljstvu, Kantonalnom tužiteljstvu u Zenici, koje će poduzimati istražne radnje i dalje raditi na ovom predmetu“, rekao je Grubešić.

Grubešić nije mogao da govori o primjedbama iz Zenice zbog kojih Kantonalno tužilaštvo nije ranije preuzelo ovaj slučaj. I dok u pravosudnim organima na državnom i kantonalnom nivou imaju različita mišljenja o tome ko treba da okonča istragu i podigne optužnicu, žrtvama jedino ostaje da se nadaju da će dočekati da naredbodavci i izvršioci odgovaraju.

„Bez riječi sam. Ima ta osoba koja je to uradila, da se i ona osudi. Nije to nešto što se samo meni desilo. Bilo je tu još poginulih i ranjenih. Ova država – ma ne znam šta da kažem. Bez riječi sam. A voljela bih da znam ko je to učinio. Kakav je to čovjek bio da je to mogao tako uraditi. Ljudi psa zgaze, pa ga grize savjest. A tog čovjeka - da li grize savjest? I da li živi normalno, kao čovjek?“ kazala je Azra Skula.

*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG