Dostupni linkovi

logo-print

Tešanj: Otpremninom do uspješnog privatnog biznisa


Proizvodnja gljiva u Bio-ŠampTešanj

Proizvodnja gljiva u Bio-ŠampTešanj

Kada su bivšim pripadnicima Oružanih snaga BiH prije deset godina podijeljene otpremnine od 5.000 eura jedan od njih odlučio je novac uložiti u privatni biznis. Uzgoj gljiva učinio mu se kao dobro rješenje.

Bivši pripadnik Oružanih snaga BiH Fahir Hasanić iz sela Šije, u opštini Tešanj, svoju otpremninu iskoristio je na pravi način.

Kada je iz hobija nabavio dvije vreće sa kompostom i počeo da uzgaja gljive, bivši profesionalni vojnik nije ni slutio da će deset godina kasnije razmišljati o izgradnji objekta za modernu proizvodnju gljiva, vrijednog oko milion i po eura.

“Igrom slučaja, 2002. godine sam napustio Oružane snage i sa 10.000 maraka, koje sam dobio kao otpremninu, od svog hobija pokušao sam da napravim neki posao od kojeg mogu živjeti”, priča Hasanić.

U posljednjih deset godina Hasanić je postao najveći proizvođač gljiva u BiH. U preduzeću je zaokružen cijeli proces - od uzgoja do pakiranja. Na domaćem tržištu mjesečno završi 60 tona šampinjona i 10 tona bukovača, proizvedenih na Hasanićevom imanju:

“U početku, 2008. godine smo izvozili nešto prerađenih gljiva za Njemačku i zbog nedovoljnih količina smo morali prestati, nismo imali dovoljne količine gljive. Poslije toga smo se bazirali na domaće tržište i svu gljivu plasiramo u svježem stanju našim tržnim centrima. Uglavnom snabdjevamo sve veće tržne centre u BiH”, navodi Hasanić.

U preduzeću je zaposleno četrdesetak radnika. Više od polovine zaposlenih su žene, koje posebno u ruralnim područjima veoma teško pronalaze posao. Jedna od njih je i Ajka Krličević:

“Nisam prije nigdje radila, a tri godine je kako radim ovdje. Snalazim se dobro.”

Senaid Alić također radi u ovom preduzeću. Kaže posao nije nimalo lagan:

„Proizvodnja gljiva nije nimalo lahak posao. Treba puno truda, rada, treba uložiti sve od sebe da bi uspio u radu.“

Kvalitet i edukacija

Proizvodnju gljiva nadgledaju mladi stručnjaci. Emina Mulaomerović je inžinjerka poljoprivrede koja ovdje radi od avgusta prošle godine. Na posao dolazi iz susjednog Maglaja:

“Nisam bila zainteresovana za društvene nauke, i onda sam razmišljala šta da upišem. Poljoprivreda mi se činila kao izazovna grana - i, eto, to sam upisala.”

Fahir Hasanić

Fahir Hasanić

Prilikom uzgoja gljiva kvalitet i ispravnost moraju biti na prvom mjestu, kaže Mulaomerović. Vrlo je važna i edukacija jer se u proizvodnji gljiva moraju pratiti svjetski trendovi:

“Iz tog razloga naša firma je u oktobru prošle godine izvršila certifikaciju HACCP sistema i ISO standarda. Prije toga naši zaposleni su morali da prolaze razne obuke, neke koje su vršene ovdje, a zatim i neke koje su vršene u inostranstvu.”

“Prvo i osnovno je što nema adekvatne obuke, znači nema školovanja, nema kurseva vezano za proizvodnju gljiva. I mi smo u početku imali isti problem - vidiš, čuje da negdje ima proizvodnja gljiva, ali dok nismo otišli na obuku, i dok nismo prošli seminare za proizvodnju gljiva, nismo imali rezultate“, kaže Fahir Hasanić, vlasnik Bio-ŠampTešanj.

Zbog kratkog roka trajanja, proizvođači gljiva u BiH nemaju, kao ostali poljoprivrednici, problema sa uvozom, odnosno konkurentnošću na domaćem tržištu. Poput ostalih zemljoradnika su, međutim, nezadovoljni visinom poticaja.

“Položaj kao i svih poljoprivrednika u BiH - prilično težak, loš što se tiče poticaja. Imamo prilično dobru saradnju sa Kantonalnim ministarstvom poljoprivrede, imamo i neke poticaje, ali oni su trenutno za ovu proizvodnju minimalni - pogotovo kad se uzme u obzir da u zemljama u okruženju i u kantonima koji nas okružuju imaju po četiri do pet puta veći poticaj po toni komposta u odnosu na ZDK”, zaključuje Hasanić.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG