Uloga gradonačelnika u BiH marginalizirana

BiH nema karakteristične gradonačelnike, sa onom vrstom ovlašćenja koje imaju u Hrvatskoj, Srbiji ili Crnoj Gori, pa valjda zato ne reflektuju moć. U opštinama, odnosno gradovima, rješava se preko 90 posto svih ključnih životnih problema građana.

No zbog ustroja države, odnosno političkih centara moći koji odlučuju o finansijskim tokovima, prvim ljudima gradova i opština gotovo je nemoguće nametnuti se svojim djelovanjem. Ipak su od strane javnosti često označeni kao najveći krivci za loše funkcionisanje lokalne uprave.

BiH ima pet gradonačelnika, i to Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Banje Luke, Mostara i Brčkog, te 137 općina. Osim gradonačelnika Sarajeva i Mostara, koji se biraju u gradskom vijeću, izbor čelnih ljudi gradova i općina je direktan, odnosno biraju ih građani.

Njihova uloga u poslijeratnoj BiH je u velikoj mjeri marginalizirana. Kako upozorava Ivica Ćavar, iz Centra civilnih inicijativa, to se dešava ne samo zbog ustroja države, koji je entitetetima i kantonima u Federaciji dao veliku moć, već i zbog činjenice da su mnogi prije svega predstavnici partija iz kojih dolaze.

„U svijetu znamo da te ljude zovu gradski oci. Pitanje je koliko tih ljudi može da se tako zove. U BiH još nema karizmatičnih ljudi koji bi mogli imati povjerenje svih građana jer mi se čini da je još uvijek pitanje da li su oni potpuno raskinuli sa svojim političkim strankama“, navodi Ćavar.

Zakoni o lokalnoj samoupravi su uveli kategoriju grada, ali u cijeloj BiH samo četiri jedinice lokalne samouprave imaju taj status, koji ih, inače, ni u čemu bitnom, ne razlikuje od općina. Koliko su gradonačelnici danas zaista prepoznatljivi kao svojevrsni simboli grada iz kojih dolaze? Odgovori građana mogli bi se svesti na sljedeće:




Dragoljub Davidović funkciju gradonačelnika Banje Luke obavlja posljednjih desetak godina. Izabran je glasovima građana u tri mandata. Priznaje kako je ponekad teško koordinirati odluke gradske skupštine, entiteske Vlade i želje građana. Za ove posljednje, za sve dobre ali i loše odluke uvijek je odgovoran isključivo gradonačelnik.

„Radim u skladu sa zakonom ali gradonačelnika građani doživljavaju prije svega kao nekoga ko je odgovoran za sve, obzirom da rukovodi lokalnom administracijom. Uvijek imate jedan raskorak i različita gledanja iz pozicije centralne ili viših nivoa vlasti i lokalne vlasti. Mi bi da dobijemo što više novca i više ovlaštenja, više decentralizacije“, kaže Davidović.

Neophodna reforma lokalne uprave

Za razliku od Banje Luke, gradonačelnici Mostara i Sarajeva biraju se većinom glasova vijećnika u gradskim vijećima. Ako ne postoji politički dogovor, kao što je to bilo sa gradom Mostarom i dvjema vladajućim političkim partijama, SDA i HDZ-om, izbor prvog čovjeka odugovlači se mjesecima.

Jednom kada gradonačelnik bude izabran, njegova odgovornost uglavnom je svedena na političke partije koje dominiraju radom gradskog vijeća i koje ga u konačnici mogu i opozvati.

„Građani ne čitaju Statut niti znaju šta tamo piše. Za sve što je loše, personifikacija je gradonačelnik, a za sve što je dobro, personifikacija su političke stranke. Dežurni krivac je gradonačelnik, bar građani tako misle“, kaže gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

U općinama, odnosno gradovima, rješava se preko 90 posto ključnih životnih problema građana. Alija Behmen, gradonačelnik Sarajeva, upozorava kako je zbog preklapanja nadležnosti grada i kantona djelovanje gradonačelnika ograničeno, što svakako ne doprinosi njegovom imidžu:

„Gradonačelnik, pored te političke funkcije, ima i praktičnu – regulacioni planovi, participacija u čuvanju nacionalnih vrijednosti, komunalna djelatnost i slično. Nadam se da će se ta funkcija, vrlo brzo, i pored odluke Ustavnog suda, naglo probuditi i zauzeti ono pravo mjesto koje joj i pripada.“

Vehid Šehić, iz Foruma građana Tuzla, naglašava kako se zbog ustroja države, odnosno političkih centara moći, koji odlučuju o finansijskim tokovima, gotovo nemoguće nametnuti isključivo kao predstavnik grada.

Gradonačelnici ili načelnici nemaju ovlašenja koja imaju njihove kolege u Srbiji ili Hrvatskoj. Da bi se to promijenilo neophode su reforme jedinica lokalne samuprave, što se, kako zaključuje, neće tako skoro desiti.

„Jer o sudbini ove države ne odlučuje Parlament, ne odlučuje Savjet ministara ili Ustavni sud, odlučuje šestorka. Problem je što mi stvarno, i kroz ovaj segment, vidimo da ne postoji demokratija zato što je sve u rukama političkih centara moći. Zato je veliko nezadovoljstvo građana“, zeključuje Šehić.