Dostupni linkovi

logo-print

Tema sedmice: Kolika je snaga građanske pesnice u regionu


Protesti u Bosni i Hercegovini su svakodnevnica. Štrajkuju radnici, bune se penzioneri, nezadovoljni su poljoprivrednici i sindikati.

Razloga je mnogo, no istinskih građanskih protesta, sve do nedavno, bilo je malo ili su pak uspjeli okupiti tek mali broj nezadovoljnih koji su spremni svoja prava tražiti i na ulici. Da konačno shvate kako moraju sami kreirati svoju sudbinu, građane BiH, natjerale su ni manje ni više nego bebe, piše Marija Arnautović u tekstu Bebolucija konačno probudila građane BiH.

Veliki građanski protesti simbol su devedesetih godina prošlog stoljeća u Srbiji. Sa motivom da se sruši režim Slobodana Miloševića, iz godine u godinu, ređale su se demonstracije i okupljanja širom zemlje.

Završilo se petooktobarskim promjenama, nakon kojih je zemlja ušla u period u kom su slični protesti još nezamislivi, ocjenjuje Zoran Glavonjić u tekstu Istrajnost građanskog otpora u Srbiji.

Iako Crna Gora, na prvi pogled, nema istoriju protesta, ipak postoje zabilježeni datumi kada su građani izlazili na ulicu.

Obzirom na oskudne rezultate, postavlja se pitanje - da li dosadašnja iskustva na javnim protestima ukazuju na nedostatak građanske svijesti građana Crne Gore. Analizira Esad Krcić u tekstu Kultura protesta tek u začetku.

I na Kosovu su masovna okupljanja moguća samo ako su politički motivirana. Socijalni problemi još nisu izveli na ulice veći broj ljudi, ali Amra Zejneli u tekstu Politika jedini okidač za masovna okupljanja prenosi stavove stručnjaka da takva situacija neće dugo trajati.

U Hrvatskoj je zadnjih godina bilo na desetke građanskih prosvjeda, najviše zbog uzurpacije javnih površina i uništavanja prirode od strane privatnih investitora i njihovih političkih zaštitnika. Samo jedan prosvjed, medijski prozvan Facebook, 2011., bio je uperen protiv ondašnje HDZ-ove vlasti.

U većini akcija građani nisu uspjeli ostvariti ciljeve, ali se nakon okupljanja, kažu sagovornici RSE, neke stvari ipak više neće moći ponoviti. Građani su se ipak priključivali šetnjama gradskim ulicama jer su bili nezadovoljni tadašnjom vlašću, podsjeća Ankica Barbir Mladinović u tekstu Građani u borbi za svoja prava: Od Warshavske do Srđa.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG