Dostupni linkovi

Sedmicu na izmaku obilježio je reizbor Baracka Obame za predsjednika SAD. Reakcije Evrope na njegov izbor, BBC je u srijedu sažeo u naslovu „Evropa odahnula, Obama na čelu SAD i u naredne četiri godine“.

Može se reći, ne samo Evropi, jer su i brojna istraživanja uoči izbora širom svijeta pokazivala da bi, za razliku od SAD, gdje je tijesnom većinom pobijedio republikanskog kandidata Mitta Romneya, van Amerike bi dobio ubjedljivu većinu, baš kao i prije četiri godine, iako su se mnogi, koji su imali prevelika, pa čak i nerealna očekivanja, u njega bili razočarani.

Osim Obaminih suza prilikom zahvaljivanja volonterima u izbornom štabu, te zagrljaja sa suprugom Michelle, koji je ostavio na twitteru kao prvu reakciju na reizbor, a što je postao najviše „like-ovani“ post u istoriji društvenih mreža, još mnogo zanimljivosti je Američke izbore učinilo posebnim.

Tako je tokom izborne noći poslano 31 milijun Twit poruka, pa su ovi američki izbori najviše Twit-ani događaj u američkoj političkoj povijesti.

U Predstavnički dom Kongresa vratio se jedan Kenedi i to sin Roberta Kenedija, ubijenog 1968., Džozef Kenedi III, diplomat s Hardvarda i bivši zamjenik tužioca Masačusec-a. U Senat je izabrana Tammy Baldwin, prva političarka koja je priznala svoju lezbijsku opredjeljenost.

Američka država Maryland legalizirala je na referendumu homoseksualne brakove, a isto su učinili i stanovnici države Maine. Države Colorado i Washington su na referendumima izglasale da se za privatne potrebe može koristiti marihuana, što je inače po federalnim zakonima krivično djelo.

Kako i za čitav svijet, izbor američkog predsjednika važan je i za Balkan, gdje je najmoćnija svjetska super-sila često bila, i još uvijek je, u prilici da interveniše u raznim krizama i pogura brojne procese na Balkanu. Kuriozitet je i to što se upravo na Balkanu nalaze dvije države u kojima su SAD najomiljeniji, odnosno najomraženiji saveznik.

Na Kosovu su i politička elita i građani nepodjeljeno odani i zahvalni SAD za svu podršku i pomoć koju su dobili prilikom zaustavljanja pogroma kosovskih Albanca 90-tih, te nepodijeljene podrške u borbi za nezavisnost.

To je potpuno razumljivo ako se uzme u obzir da je nedavno u Prištini Hilari Klinton, Obamina državna sekretaka i supruga počasnog građanina Kosova, bivšeg predsjednika Bila Klintona, rekla: „Za mene, moju porodicu, kolege, prijatelje i mnoge Amerikance, Kosovo nije samo političko, već duboko lično pitanje”.

Američka ambasadorka na Kosovu Tracey Ann Jacobson izjavila je za RSE kako i Repubikanci i Demokrati podržavaju istu politiku prema Balkanu, te očekuje nastavak američkog angažmana u ovoj regiji, prenosi Amra Zejneli u tekstu Američka politika prema Balkanu ostaje nepromenjena.

Iz Prištine u Beograd, u kojem pak odnos prema SAD, pa tako i američkom predsjedniku, bio on demokrata ili republikanac, svejedno ide u drugu krajnost. Za građane Srbije, SAD su manje-više glavni krivac svih njihovih nevolja.

I dok građani svoju netrpeljivost ne skrivaju, političke elite, ipak svjesne značaja uticaja SAD, iako ne baš s puno entuzijazma, drže do odnosa a američkom administracijom, navodi Milan Nešić u tekstu Beograd među poslednjim čestitao Obami.

Od ostalih država regiona, Bosna i Hercegovina je ona u kojoj je uticaj SAD, pa time i izbor Američkog predsjednika, takođe veoma značajan. I bh. građani su, kao i u većini svijeta, priželjkivali Baraka Obamu u još jednom mandatu u Bijeloj kući. Jednako u zemlji, tako i samim Sjedinjenim državama, gdje je blizu 300.000 bh. građana s pravom glasa svoju podršku dalo upravo njemu.

Očekivanja od Obamine administracije u novom mandatu su logično u pravcu jačeg uključivanja u sumorna zbivanja u BiH, ocjena je iz teksta Dženane Halimović Bijela kuća vjerovatno ostaje na dejtonskom kursu.

I zvanična Crna Gora od Baraka Obame i nove administracije Sjedinjenih Američkih Država očekuje dalju institucionalnu podršku za priključenje Crne Gore NATO savezu i Evropskoj uniji.

Kada je riječ o ekonomskoj saradnji, stručnjaci smatraju da Crna Gora ima objektivnih ograničenja za privlačenje kapitala iz Sjedinjenih Država, a koje mora da prevaziđe. Iz američkog izbornog procesa, mnoge zemlje mogu da nauče mnogo toga, zaključak je teksta Srđana Jankovića Građani svjesni značaja Amerike na globalnom planu.

Odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Hrvatskoj, kao i cijelom jugoistoku Evrope, ostaje nepromijenjen. No, kontinuitet bi ostao i da je, umjesto Baracka Obame, pobijedio republikanski kandidat Mitt Romeny – ocjenjuju hrvatski političari i analitičari u tekstu Ankice Barbir Mladinović Hrvatska i Balkan i dalje među fokusima američke administracije.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG