Dostupni linkovi

logo-print

Tanović: Borimo se za licencu za naplatu autorskih prava


Ines Tanović

Ines Tanović

Nova predsednica Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine je rediteljica i scenaristica, Ines Tanović. Povod je to da ona bude naša gošća.

RSE: Nova ste predsjednica Udruženja filmskih radnika BiH. Šta će vam u ovom periodu biti prioriteti?

Tanović: Upravni odbor i Udruženje filmskih radnika BiH treba da nastavi da se bavi pitanjima koje je praktično započeo prošli saziv Upravnog odbora, a to je dobijanje licence za naplatu autorskih prava. To je jedna od velikih stvari koje do sada nisu bile riješene. Mislim da ćemo mi u narednom periodu, vrlo brzo, predati zahtjev za dobijanje licence i da ćemo uspjeti ispuniti sve uslove da je dobijemo. To je jedan od osnovnih prioriteta Udruženja filmskih radnika.

RSE: Vjerujete li da će se autorska prava, kad ste ih već pomenuli, regulisati na taj način jer je to zaista veliki problem u BiH, i ne samo ovdje, nego u cijeloj regiji?

Tanović: Naravno da je problem jer nije postojala regulativa. AMUS, Udruženje muzičara iz Sarajeva, je to pokrenulo prije četiri godine i oni su vrlo uspješno uspjeli da naplate svoja autorska prava u prošloj i ovoj godini. Nadaju se da će to u idućoj godini biti još bolje. Mi smo u vrlo uskoj saradnji sa AMUS-om i od njih imamo potpunu potporu u bilo kojem smislu. Oni nam pomažu kako uopšte da pripremimo licencu. Vođeni njihovim primjerom, mi vjerujemo da će se to desiti i na planu autorskih prava filmskih radnika. Onog momenta, kada mi dobijemo licencu, mi zapravo postajemo zakonski zastupnici naših članova.

Udruženje filmskih radnika na nivou BiH je jedino udruženje koje ima listu autora i listu dijela. Prije ovoga našeg pokušaja, postajali su pokušaji nekih drugih udruženja da se registruju za licencu. Međutim, oni ne mogu dobiti licencu jer nemaju katalog filmova. Autore koje mi imamo, u sklopu našeg udruženja, ne može imati nijedno udruženje na nivou BiH.

RSE: Mnogo se govori i o teškoćama filmske industrije u BiH, prije svega mislim na novčane teškoće. Da li je u ovom trenutku i na koji način moguće povećati filmsku industriju?

Tanović: U suštini, sve se svodi na budžet koji se izdvaja za proizvodnju filmova. Mi smo momentalno, u organizacionom smislu, oslonjeni samo na budžetska sredstava, onoliko koliko Federalno ministarstvo kulture odvaja za Fondaciju za kinematografiju, preko koje mi praktično dobijamo sredstva. Jedino Fondacija za kinematografiju ima stručnu komisiju koja ocjenjuje tekstove i projekte, tako da to nama ograničava povećanje budžeta. Zbog situacije u kojoj se država nalazi i zbog situacije da se sigurno neće povećati budžetska sredstva, samo po sebi, koliko god udruženje i struka apeluje na to i dokazuje svojim nagradama i uspjesima, da je to privredna grana, a ujedno i umjetnost, koja nas najbolje predstavlja u svijetu, vlast kao takva jednostavno nema osjećaja da finansira u većem iznosu kinematografiju.

Rješenje za naš problem je usvajanje Zakona o kinematografiji, koji je pripremljen i koji se upravo sada nalazi na doradi jer je zbog nekoliko sitnica vraćen iz procedure. Kada se one završe, vjerovatno će taj Zakon biti dan na usvajanje u Federalno ministarstvo. Taj Zakon podrazumijeva mehanizme na osnovu kojih će se sredstva slivati direktno za film. Kroz privredu, kroz privredne subjekte, kroz telekome i ostale operatere koji danas emituju programe, a nisu u obavezi da plaćaju nijednu marku za kinematografiju.

RSE: BiH je od ove godine članica Medija programa. Koliko je značajan ovaj evropski program i šta nam on može donijeti?

Tanović: Medija je vrlo značajna zato što ona odvaja velika sredstva za pomoć u pripremi i realizaciji projekata, kao i kasnije u distribuciji. To nisu sredstva direktno za produkciju, nego za pripremu. Znači i mogućnost da naši autori apliciraju da se njihovi tekstovi i njihovi projekti prepoznaju mimo granica BiH. To za nas znači veliku stvar jer ti projekti kasnije imaju bolju budućnost ako dobiju sredstva od Medije jer se lakše prijavljuju na inostrane fondove jer već imaju podršku jednog evropskog fonda.

To je za nas strašno važno, naročito za autore. Projekt, kao što je igrani film, ne počinje onog momenta kada počinje snimanje, nego počinje puno ranije, nekad čak i pet godina ranije. Taj period obično autori nemaju nikakva sredstva, ni za život, ni za rad. To se može pokriti upravo sredstvima Medije za pripremu, što olakšava svakom autoru i producentskoj kući da lagodno radi na pripremi projekta, na pisanju novih verzija scenarija i svemu onome što znači priprema jednog filma.

RSE: Koliku pomoć bi mogli da imate, obzirom da znam da se veliki broj dokumentarnih filmova snima, sa boljom saradnjom, sa javnim emiterima?

Tanović: Mi danas imamo problem što menadžeri javnih emitera, i pored toga što postoji zakonska obaveza da učestvuju u produkciji domaćeg filma i domaćih kratkih filmova, jednostavno ne žele da odvajaju sredstva za produkciju. Oni rade svoje programe i to je potpuno uredu. Oni unutar svojih kuća imaju redakcije dokumentarnog i igranog programa. Kada imaju sredstva, oni to mogu raditi, ili kupuju programe od manjih producentskih kuća, kao što su serije. Međutim, sami igrani film, u posljednjih pet godina, nisu sukcesivno podržavali onako kako bi trebalo. Mi se nadamo da će se zakonom, kada se uvede, to na neki način regulisati jer će ih se, i zakonskim obavezama i mjerama, natjerati da odvajaju određeni procenti za proizvodnju igranog filma.

RSE: Koliko će vas funkcija, na kojoj ste sada, smetati da radite svoj posao?

Tanović: Mi se svi zbog ovih razloga, o kojima smo pričali, snalazimo na više strana. Ovaj posao je za mene zadovoljstvo i čast, zato što su me kolege izabrale. S druge strane moji projekti su svakako u nekom razvoju. Upravo pripremam igrani film i to sve ide paralelno. Mislim da su filmski radnici u BiH izumili kako da preživljavaju na čudne načine. Mi radimo na više strana i uspješni smo u tome da se snalazimo i da na kraju produciramo filmove, kada za to dođe vrijeme.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG