Dostupni linkovi

logo-print

Iseljavanje stanovništva, posebno mladih, sa sjevera Crne Gore koji odlaze u zemlje Evropske unije pojava je koja u posljednje vrijeme postaje masovna. Na put, trbuhom za kruhom, odlaze autobusima ili čak taksi prevozom.

No, na tu zabrinjavajuću činjenicu zasad nema konkretne akcije države, kojoj su usta puna brige za ravnomjeran regionalan razvoj Crne Gore.

Prema informacijama NVO Euromost, od početka ove godine sa sjevera Crne Gore iselilo se čak tri i po hiljade građana, koji su nezadovoljni uslovima života u kojima žive.

Da je taj proces postao nezaustavljiv, prema tvrdnjama u Euromostu, pokazuje podatak da posljednjih dana čitave porodice odlaze organizovano autobusima ili plaćaju taksiste, koji im do pojedinih evropskih destinacija uzimaju i po 400 eura. Sve to potvrđuje za RSE novinar iz Berana Tufik Softić, koji je istraživao migracije sa sjevera Crne Gore.

"Ne mogu vam precizno u brojkama reći ali sam sasvim siguran da je to najveći talas migracija nakon 1999. godine. Ti ljudi idu sa pasošem, sa nešto novca u novčaniku, i prosto traže za sebe bolju budućnost u nekim srećnijim zemljama", kaže Softić.

Jedno od epicentara ekonomske emigracije je najmladja opština u Crnoj Gori Petnjica. Koordinator građanskog pokreta URA u toj opštini Nihad Kršić u izjavi za Radio Slobodna Evropa ne krije rezignaciju.

"Dovoljno je da subotom dodjete na bilo koju od autobuskih stanica u Bijelom Polju,Beranama i da vidite po tri, četiri autobusa odlaze prema zapadnoj Evropi. Mladi odlaze sa velikim ukusom gorčine jer nemaju neku izvjesnu situaciju. Njih gore ne očekuje nešto precizno definisano. Jednostavno odlaze da bi se snašli,da bi pokušali idući trbuhom za kruhom", ističe Kršić.

Za Anelu Čekić, gradonačelnicu Gusinja, iz vladajućeg DPS-a, grada odakle je prema pisanju medija sve više onih koji se odlučuju za put, ne događa se ništa novo.

"U Gusinju je dugo vremena teška ekonomska situacija i iseljevanje traje već deseljećima. Znači to u posljednje vrijeme nije mnogo više nego inače. Zabrinjavajuće svakako jeste ali trenutno nije situacija koja nije i prije bila. O nekom talasu iseljavanja ne možemo govoriti", kaže Čekić.

Pokušali smo da komentar dobijemo od gradonačelnika Bijelog Polja, najveće opštine na sjeveru Crne Gore, ali je zbog poslovnih obaveza, bio nedostupan.

Izostaje li reakcija lokalne uprave i same države i pokazuje li ona da nema pravu strategiju da spriječi odlazak onih koji bi trebalo da budu njena perspektiva?

Poslanik Bošnjačke stranke Almer Kalač upravo je o ekonomskim emigracijama, pretežno bošnjačkog stanovništva sa sjevera Crne Gore, nedavno u parlamentu govorio u okviru tzv premijerskog sata.

Kalač je pitao da li će i kakve mjere Vlada, ministarstva i druge institucije preduzeti u zaustavljanju iseljavanja.

"Smatramo da posljednjim talasima iseljavanja dolazi do još veće depopulacije tih područja. Najčešće odlaze mladi ljudi, često i čitave porodice, ali uglavnom radno najaktivnije stanovništvo. Zato tu pojavu smatramo veoma ozbiljnim problemom kojim se još više ugrožava ionako loša demografska struktura ovih područja", riječi su Kalača.

"Iako sjever Crne Gore karakteriše veći broj odseljenih nego doseljenih lica, posljednjih godina ipak možemo govoriti o trendu smanjenja negativnog migracionog salda tog regiona. Svesni da treba da učinimo još niz koraka u procesu smanjivanja daljeg iseljavanja stanovništva sa sjevera. U tom smislu ćemo nastaviti intezivnije mjere ekonomske i razvojne politike u narednom periodu", odgovorila je Vlada Mila Đukanovića.

Da su državi uvijek bila puna usta brige za sjever, a da je malo pomaka bilo na terenu, svjedoče naši sagovornici sa tog područja.

"Sjever i dalje zaostaje i propada. Nakon tranzicija i tajkunskih pustošenja velikih industrijskih kapaciteta i zatvorenih fabrika, veliki broj stanovnika preselio se na biro rada i u socijalne ustanove. Sjever je u dubokom poniranju kome ne vidim dno", kazao je Softić.

"Da je velika neposvećnost sjeveru to je tačno i mislim da će ako neko nešto ne učini u narednom periodu i ovo malo stanovništva što je ostalo biti prinudjeno da učini isto što i ova omladina. Pametne države ne dozvoljavaju da im odlaze kvalifikovani kadrovi, stručnjaci, pogotovo ne mladi ljudi", zaključuje Nihad Kršić.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG