Dostupni linkovi

logo-print

Tajne službe najbolje branjeno uporište politike


Okrugli sto „Otvaranje tajnih dosijea“ u Podgorici

Okrugli sto „Otvaranje tajnih dosijea“ u Podgorici

Otvaranje tajnih dosijea državnih bezbjednosnih službi je neophodan društveni proces kako bi se prekinulo sa praksom parapolitičkog djelovanja tajnih službi, ucjenjivanja ljudi koji dođu na visoku poziciju u javnim službama, da bi se prekinulo sa praksom pranja biografija te prekinulo sa praćenjem političkih oponenata, rečeno je između ostalog na okruglom stolu „Otvaranje tajnih dosijea“ u organizaciji Građanskog pokreta URA.

U Crnoj Gori i Srbiji tajne službe su preživjele sve političke i društvene krize i nastavile da djeluju po starom.

Crna Gora i danas boluje od raznovrsnih zloupotreba državnih resursa i zloupotreba službi bezbjednosti. Djelovanje tajnih službi predstavlja ključni uzročnik straha i nesloboda društva. Zatvorene su arhive tajnih službi, trguje se dosijeima, zloupotrebljavaju se tajne.

U odnosu na otvorena i slobodna društva, gdje su tajne službe pod demokratskom i višestranačkom kontrolom, tajne službe u Crnoj Gori predstavljaju zatvoren prostor, rekao je Žarko Rakčević predsjednik GP URA.

Žarko Rakčević

Žarko Rakčević

„Jedno od posljednjih i najbolje branjenih uporištabolnog i destruktivnog crnogorskog jednopartizma DPS-a je mistična ANB. U posljednjih četvrt vijeka postoje brojni primjeri da je državna ili nacionalna bezbjednost mnogo više brinula od stabilnosti, sigurnosti, izbornim pobjedama DPS-a, nego o sigurnosti zajednice, države odnosno svih naših građana.“

Ključne karakteristike djelovanja tajnih službi u neslobodnim društvima pod autoritarnim vlastima, prema riječima generala u penziji Blagoja Grahovca su, praćenje političkih oponenata, rovarenje po biografijama, peglanje dosijea, a sve to rezultira opštom sumnjičavošću i paranoičnom sviješću u društvu. Jedini način oslobađanja predstavlja otvaranje tajnih dosijea rekao je Grahovac:

„Nema boljeg načina za potrebnu a uspješnu terapiju od otvaranja svih tajnih dosijea, kako onih koje posjeduju državne i vojne službe tako i onih koje posjeduju nekontrolisani centri moći. Treba napomenuti da se otvaranjem dosijea sprječava mogućnost različitih vrsta ucjena. Svaku promjenu režima ili nakon nekih personalnih promjena u tom samom režimu, pratilo je uništavanje ili friziranje tajnih dosijea.“

Zemlje regiona su dozvolile uvid u tajne dosijee što je iskoristio mali broj građana. Istovremeno se vjeruje da je veliki broj tajnih dosijea uništen ili preseljen u privatne arhive, te da se njima trguje. Pod tajnim nadzorom je bio profesor Čedomir Čupić. Prepričavajući to iskustvo, Čupić je da primjer o pokušaju ucjene lažnim podacima iz dosijea od strane tadašnjih demokratskih vlasti Srbije:

Čedomir Čupić

Čedomir Čupić

„Mislio sam da nemam dosije. Ali sam saznao da imam dosije i to mi je javno rečeno preko televizije. Visoki funkiconer nekada JUL-a je to saopštio. I ja sam se tog momenta osjećao svečano. Kažem sebi, odlično! Nisam znao da sam ja toliko važan državi. Ali drugo me je dovelo u dilemu – lažni podaci mom dosijeu. Zavrijeme Miloševića, kada sam dobio žestoke prve tri prijetnje smrću i to vrlo realne, nikda nisu taj dosije sa lažnim podacima bio objavljen. Za vrijeme demokratske vlasti i to sa ljudima sa kojima ssam se lično poznavao, oni su ga objavili.“

Profesor Čupić se zalaže otvaranje tajnih dosijea, a posebno dosijea saradnika tajnih služb, ili doušnika, kako bi se njihovom eliminacijom iz društvenog života građani osjećali sigurnijim:

„Tamo gdje je doušništvo dobilo velike razmjere ljudi postaju nepovjerljivi, a ta nepovjerljivost ide od sumnjičenja i podozrenja do neiskrenosti i paranoje. Kada se to raširi nastaje nepodnošljivo stanje u društvenom životu. Upravo poštenjem se stiče povjerenje među ljudima. Neiskrenost može da dosegne takve razmjere da u času neke opasne krize proizvodi netrpeljivost koja lako završava u sukobima koji mogu da se pretvore u neprijateljstva i završe u ratnim obračunima do istrebljenja. Na ovim prostorima se to pokazalo u vrijeme prethodnih ratova, pa i u Crnoj Gori.“

Govoreći o crnogorskoj Agenciji za nacionalnu bezbjednost, advokat Goran Rodić je ukazao na činjenice koje govore da se radi o produženoj ruci politike:

Iako u zaknu piše da je Agencija u svom radu politički i ideološki neutralna, teško je povjerovati da je ona i danas nije produžena ruka politike i partija na vlasti. Dovoljno je prisjetiti se posljednjih decenija u Crnoj Gori, ko je bio na čelu ANB odnosno Službe državne bezbjednosti. I da li su ta lica prije i poslije obavljanja te dužnosti bili istaknuti članovi vladajućih partija, ili u bliskim vezama sa vodećim funkcionerima istih. I dobićete odgovor“, rekao je Rodić.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG