Dostupni linkovi

logo-print

Šahinpašić: Povećavamo broj pismenih u zemlji u kojoj vladaju nepismeni


Tajib Šahinpašić, foto: Zvjezdan Živković

Tajib Šahinpašić, foto: Zvjezdan Živković

Ove sedmice u sarajevskom centru Skenderija održava se XXV međunarodni sajam, ali i XII bijenale knjige. Pošto je u pitanju jubilarna manifestacija, ove će godine, pored onih iz regiona, doći i brojni izdavači iz čitavog svijeta. Tim povodom gost RSE je Taib Šahinpašić, vlasnika istoimene izdavačke kuće i jedan od najznačajnijih stubova ovih iznimno važnih kulturnih manifestacija.

RSE: Jubilarni sajam zvanično traje od 17. do 22. aprila, ali će stvarno biti otvoren ranije i to pravom svečanošću i nevjerovatnim stvaralačkim podvigom?

Šahinpašić: Tako je. U utorak, noć uoči otvaranja sajma, će biti jedna izvanredna promocija, nazvana 99 + 1 knjiga, profesora akademika Asima Kurjaka, koji je objavio stotu knjigu na više od deset svjetskih jezika.

RSE: Znači startamo u velikom stilu. Ko će sve doći na sajam? Šta ćemo sve moći vidjeti na štandovima? Još jesenas je upućen poziv svjetskim izdavačima da dođu na obilježavanje četvrt vijeka jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija kod nas. Ko se na taj poziv odazvao?

Šahinpašić: Ima tradicionalnih izlagača koji dolaze iz zemalja u okruženju. Iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i BiH, koji su dominantni. Ove godine nam dolaze izlagači iz Engleske, Njemačke, iz Saudijske Arabije po prvi put. Zatim iz Irana. Po drugi put nam, posredstvom kulturnog atašea brazilske ambasade, dolaze izlagači iz Brazila. Turska po prvi put predstavlja njihovu turističku i kulturnu zajednicu. Ministarstvo kulture i turizma zajednički nastupaju i predstavljaju tursku kulturnu zajednicu.

RSE: Jubilej će na simboličan način biti označen i samim motom sajma, ovog istinskog festivala.

Šahinpašić: Sve aktivnosti, koje će se dešavati tokom sajma, kao što su promocije i susreti, će se održavati u okviru Bosanske kuće knjige, koja je dobila i taj simboličan naziv Bosanski prozor knjige. Tu će biti više od sto promocija, koje će moderirati bosansko-hercegovački književnik Mirsad Subašić. On će ugostiti desetine autora iz zemlje i regiona. Mislim da će tu već tradicionalno biti zastupljeni BiH autori iz dijaspore, koji već šestu godinu nastupaju na sajmu. To je uvijek vrlo dinamičan i zanimljiv štand, na kome se susreću, kako autori domicilne adrese u BiH, tako i naši građani, autori koji žive u inostranstvu.

RSE: Osim promocija, biće i plodnih razmjena iskustava, kao što je do sada uvijek i bilo?

Šahinpašić: Naravno. Imat ćemo susrete sa izdavačima iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Očekujemo da ćemo nastaviti sa protokolom koji smo imali sa sajmom knjiga u Podgorici, da ćemo vjerovatno nastaviti i produžiti taj protokol i omogućiti kako, bosansko-hercegovačkim, tako i crnogorskim izdavačima, nastup na oba sajma po povoljnim uslovima.

RSE: Kao i svaki put na sajmovima, u reprezentativnim sastavima, nam dolaze komšije. Ovi iz Srbije su uvijek donosili pristojno jeftine knjige. Kako će biti ovaj put? Da li će ponovo biti velikih popusta na svim štandovima, kao što je i do sada bilo?

Šahinpašić: Ove godine, obzirom na katastrofalno stanje u izdavaštvu, uzrokovano globalnom krizom, iz čistog pokušaja i želje da preživimo svi mi izdavači, imat ćemo sigurno najveće popuste do sad ikad zabilježene na bilo kom od sajmova. Građani će moći dobiti nikad jeftinije, a nikad novije knjige.

RSE: Svaki put kad se u medijima govori o ovom sajmu, ili o zimskom salonu, nametne se pitanje neravnopravnog odnosa domaćih izdavača. Sam si nedavno rekao kako naši izdavači nikad nisu osjetili boljitak, da je svaki put sve gore i gore.

Šahinpašić: Na žalost nismo jer država BiH, samim uređenjem države i samom nebrigom za stvaralaštvo, književnost, umjetnost, to determiniše. U Hrvatskoj i Srbiji, u Hrvatskoj posebno, su desetine miliona maraka u igri kojima hrvatska država potpomaže izdavaštvo, stvaralaštvo autentičnih domaćih autora. U Srbiji je slična situacija. Veliki su otkupi knjiga i visoke su vrijednosti otkupa knjiga za njihove izdavače. U BiH se to svodi na desetine hiljada maraka, kada je u pitanju otkup knjiga i za neke male simbolične novce, kada je u pitanju otkup autorskih prava i ugovora sa autorima za nove naslove bosansko-hercegovačkih autora, a to radi Fondacija za izdavaštvo. To su sve skromne podrške. Za primjer mogu reći da moja firma za godinu dana plati državi više PDV-a, nego što država uloži u izdavaštvo.

RSE: Moram podsjetiti na jednu davnu izjavu na ovom mjestu, kada si najavio mogućnost umiranja sajma, sve zbog nepodnošljive pozicije i totalne ignorancije nadležnih. Gledano ovim očima, tada su okolnosti bile bezmalo pa i idilične u odnosu na ove današnje?

Šahinpašić: Tako je. To je nevjerojatno koliko smo žilavi i koliko je tu entuzijazma i ljubavi za taj posao. Jednostavno izvlače se posljednje moguće rezerve, kako bi se preživjelo. Osnovni moto svih nas je samo preživjeti. Nikakva zarada jer je nemoguće stvoriti zaradu jer jednostavno ne postoji više tržište knjiga u BiH, nema institucionalnog otkupljivanja knjiga i tako dalje. To je borba za čisto preživljavanje. Uistinu nisam vjerovao da ćemo do sada preživjeti i da možemo tolike godine, u takvoj neimaštini, preživjeti. Ali eto, žilavi smo i borili smo se sa ogromnim entuzijazmom i znanjem kako bismo ipak u ovoj državi zadržali nešto što se zove izdavaštvo. Kako bi smo pokušali pomoći u povećanju broja pismenih ljudi u ovoj zemlji, u kojoj vladaju nepismeni. Kako bi smo pokušali jednostavno napraviti bolji i radosniji život svim našim građanima i svim ljudima koji vole da čitaju i koji vole da uče i stiču nova znanja.

RSE: Kako god da vam je bilo, vi ste zadržali glavu iznad vode, a sajam je opstao do XXV jubilarnog izdanja. Kako jedan od njegovih pokretača i jamačno stubova opstanka kroz ova oskudna i opskurna vremena gleda na junaka naše priče?

Šahinpašić: Ja bih tu povezao i Bijenale. Naime, ja sam organizator XII Bijenala, to je 24. godine iskustva, a 25 godina je iskustva sajma. Najvažnije je deset godina zajedničkog iskustva centra Skenderija, firme Šahinpašić i Udruženja izdavača i knjižara BiH. Prije deset godina smo se udružili da napravimo jednu pravu manifestaciju. Ja sam održavao Bijenale knjiga u Colegijum Artisticumu i to se pokazalo kao fizički mali prostor. Centar Skenderija je imao veliku površinu, ali nije imao izlagače i izdavače. Tako smo sretnim i spretnim ugovorom o privatnom i javnom partnerstvu došli do jedne priredbe koja je respektabilna, ne samo u BiH i regionu, nego i u Evropi.

RSE: Može li se desiti da se u dogledno vrijeme politički rode ljudi, koji će razumjeti misiju ovog sajma, misiju kulture, misiju čak i pismenosti?

Šahinpašić: To je moguće samo kada i cijela država osjeti boljitak. Kada se rode ljudi koji neće razmišljati sebično, samo o sebi, nego koji će razmišljati o općem blagostanju i koji će unaprijediti život u ovoj državi. Tada će i nama biti boljitak - i kulturi i izdavaštvu i svim segmentima kulture. Prije toga nema nikakvih šansi jer tako je i političko uređenje. Ne trebamo ponavljati. Vidimo kako naši, nažalost izabrani političari, manipuliraju nama koji smo ih izabrali. To je jednostavno poražavajuće i jednostavno sa tim ljudima je nemoguće ići naprijed u EU. Samo sa nekim novim ljudima, novim idejama, mladim ljudima, mi možemo ići naprijed, a kada će biračko tijelo to shvatiti i kada će ovi sadašnji političari to dozvoliti, to je već pitanje.

RSE: Na kraju, ostaje nam tek da se nadamo i da željno čekamo neko novo izdanje i svako u svojoj djelatnosti promovišemo ono što su istinske vrijednosti i očekujemo da će to neko nekad prepoznati.

Šahinpašić: Iskreno se zahvaljujem, i na velikoj pažnji i brizi koju posvećujete izdavaštvu, knjizi i kulturi. Bez posjetilaca, sajam ne bi imao smisla, ni da se održava, a ovako ipak stotinu hiljada ljudi, koji dođe na sajam knjiga, je vrlo respektabilan broj i za puno veće gradove, nego što je Sarajevo. Još jednom pozivam sve građane BiH da nam dođu u Sarajevo, u centar Skenderija jer je cijena jedne ulaznice jedna KM, a za sve organizirane posjete škola, fakulteta i tako dalje, je ulaz besplatan. Svi ste dobrodošli i sigurno ćete se obradovati nekom knjigom koja vas zanima.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG