Dostupni linkovi

Tahiri: Srbija sporazumom priznala granicu sa Kosovom


Šefovi pregovaračkih timova Prištine i Beograda na razgovorima u Briselu
Šefovi pregovaračkih timova Prištine i Beograda na razgovorima u Briselu
Edita Tahiri, šefica kosovskog pregovaračkog tima, izjavila je u ponedeljak u Prištini da je postignutim sporazumom o integrisanom upravljanju granice sa Srbijom zapečaćen rezultat akcije Vlade Kosova od 25. jula o preuzimanju kontrole na prelazima 1 i 31.

Tokom prvog obraćanja novinarima od kako je sporazum postignut, Tahiri je istakla da je ovaj sporazum evropski koncept koji se koristi između država, te da je u skladu sa Ustavom Kosova i Zakonom o integrisanom upravljanju granice.

Tahiri je naglasila da je Srbija ovim sporazumom priznala granicu sa Kosovom, te dodala da će se na graničnim prelazima sprovoditi zakoni i jedne i druge strane.

„Na srpskoj strani važiće srpski zakoni, a na našoj zakoni Republike Kosova. U zajedničkim objektima biće prisutna Policija Kosova, Carina Kosova i ostale odgovarajuće agencije. To će biti slučaj i na srpskoj strani. Prisutan će biti i EULEX koji je zajedno sa EU jedna vrsta garanta potpunog sprovođenja sporazuma“, kazala je Tahiri.

Šefica pregovaračkog tima je odbacila tvrdnje Beograda da će EULEX na prelazima imati izvršnu ulogu. Ona je kazala da će na osnovu sporazuma, EULEX, delovati u skladu sa mandatom na Kosovu, a u ovom slučaju će biti podrška vladavini zakona.

Pored ovog sporazuma Kosovo, Srbija i EU će potpisati i tehnički protokol, a nakon toga će početi i sprovođenje.

Što se tiče simbola, Tahiri je kazala da se zastava i simboli neće postaviti samo u zajedničkoj zoni, koja je inače neutralna, i na kojoj će biti zajednički carinski objekat.

„Mi ćemo postaviti zastavu i sve državne simbole na centimetar od završetka zone na kojoj se nalazi taj objekat. Ovo je zajednička zona, neutralna, i u toj zoni se ne postavljaju simboli“, kazala je ona.

Tahiri je istakla da sporazum koji je postignut obuhvata svih šest graničnih prelaza Kosova i Srbije, a na svakom će biti policija, carinici i ostale institucije Kosova. Ona je dodala da će se prihodi carine slivati u budžet Republike Kosova.

Edita Tahiri je naglasila da su dobici ovog postignutog sporazuma višestruki.

„U političkom planu, Srbija je ovim sporauzm priznala državnu granicu između Kosova i Srbije zato što je koncept IBM koncept koji se sprovodi samo između država, i to onih država koji teže za EU. Zatim, ovim će se umanjiti tenzije na severu Kosova, ukloniti barikade, narod će se približiti vladavini prava, kao i institucijama Republike Kosova“, kazala je ona.

Analitičar Zogiani: Politički problemi ostaju isti

Uloga EULEX-a na prelazima za sada je još uvek nedefinisana. Iz EULEX-a su nam kazali da se sporazum trenutno proučava, ali da je EULEX spreman da pomogne.

„Misija će igrati ulogu u sprovođenju sporazuma, ali šta će tačno raditi biće određeno vremenom. Detalji o sprovođenju sporazuma biće razrađeni sa obema stranama“, kaže se u odgovoru EULEX-a.
Sporazum postignut u Briselu 2. decembra 2011. između Beograda i Prištine
Sporazum postignut u Briselu 2. decembra 2011. između Beograda i Prištine

Sa druge strane, druga po veličini opoziciona stranka Samoopredeljenje nastavlja da kritikuje sporazum o integrisanom upravljanju granice, ocenjujući ga kao olakšanje za Srbiju kako bi dobila status kandidataza učlanjenje u EU.

Predstavnici Samoopredeljenja najavili su i prikupljanje potpisa članova Skupštine radi izglasavanja predloga o nepoverenju vladi Kosova Hashima Thacija. Međutim, tako nešto ne podržavaju druge opozicione partije kao što su Demokratski savez Kosova i Alijansa za budućnost Kosova.

Predsednik Skupštine Jakup Krasniqi, koji je do skoro izjavljivao da kako bi došlo do zajedničkog upravljanja granicama između Kosova i Srbije, potrebno je najpre da se te granice međusobno priznaju i da se utvrde u Skupštinama dve zemlje, sada navodi da za to nema potrebe.

“Sporazum je sigurno donet na osnovu zakona o integrisanom upravljanju koji je usvojen u Skupštini, i ako je sporazum u skladu sa zakonomonda nema potrebe da se o njemu diskutuje u skupštini”, kazao je Krasniqi.

On je međutim dodao da ukoliko parlamentarne grupe podnesu zahtev da ovo pitanje bude na dnevnom redu u Skupštini, to će se i desiti.

Kosovski analitičar Avni Zogiani ističe da sporazum o integrisanom upravljanju granica neće doprineti smirivanju situacije na terenu. On navodi da bez suočavanja dve strane sa političkim problemima, uključujući i pitanje severa, nije moguće rešiti situaciju tehničkim rešenjima.

“Ovo može smiriti dve strane, ali ne može doprineti održivom rešenju. Ovim sporazumom pokušava da se da se nađe tehničko rešenje za jednan politički problem. Problem je recipročno priznavanje Kosova i Srbije i rešavanje situacije na severu. Ovo su politički problemi koje je, po mom mišljenju, nemoguće rešiti putem jednog tehničkog pristupa. Glavni problem je što je u sporazum naglašena činjenica da jedna strana granicu smatra administrativnom linijom, a za drugu to je međudržavana granica tako da politički problemi i dalje ostaju isti”, ističe Zogiani.

Inače, iako će EU i SAD biti garant sprovođenja sporazuma, Tahiri je u ponedeljak izrazila pesimizam kada je u pitanju politička volja Srbije da sprovede ovaj sporazum. Ona je istakla da se i u Briselu stekao utisak da je Srbija htela da postigne nešto samo na papiru, ali ne i nešto bi sprovela u praksi.
XS
SM
MD
LG