Ministri spoljnih poslova Kosova i Crne Gore Hašim Tači i Igor Lukšić ocijenili su u petak da su odnosi Podgorice i Prištine dobri i prijateljski i da će određena neriješena pitanja uskoro biti prevaziđena.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Igor Lukšić je u petak nakon susreta sa kosovkim kolegom Hašimom Tačijem kazao da su odnosi Crne Gore i Kosova sadržajni, da je prošle godine potpisano devet sporazuma i da je preduslov kada su integracije prema EU i NATO u pitanju dobra susjedska i regionalna saradnja.
„U tom kontekstu kao jedna od važnih incijativaza ovu godinu je da utičemo da se na ekspertskom nivou što prije dovrši posao demarkacije, i pripremimo sve za potpsivanje tog ugovora tokom 2015. Zahvalio sam ministru Tačiju zbog njegovih napora da se proces ustavnih reformi dovede do kraja i da se na taj način obezbijedi priznanje crnogorske manjine koja već sada uživa odgovarajući status kroz odgovarajuće forume. Ali ustavni priznanje bi zaokružilo taj proces, a sa naše strane sam izrazio nadu da ćemo vrlo brzo nivo diplomatskog predstavljanja podići na nivo ambsadora sa nivoa otpravnika poslova“, rekao je crnogorski ministar.
Hašim Tači je stavio naglasak na kako je kazao tradicionalno dobre odnose Crne Gore i Kosova.
„Prijateljstvo između Kosova i Crne Gore je veoma dugo i veoma dobro. To je prijateljstvo koje je starije do naše dvije države i predstavlja mdoel za druge države. Zbog toga bi trebalo da čuvamo tu tradiciju i da afirmišemo te vrijednosti. Zbog toga sam danas ovdje, da radim u pravcu poboljašnja odnosa i unapređenju saradnje na politčkom, ekonomskom i ostalim nivoima“, naveo je Tači.
Na pitanje kosovskog novinara da li su opravdani pojedini naslovi da se na Tačija spremao atentat u Crnoj Gori, šefovi diplomatija nijesu trošili mnogo riječi. Igor Lukšić je kratko kazao da je Tači dobrodošao i siguran u Crnoj Gori.
Upitan da prokomentariše proteste raseljenih s Kosova i dijela prosrpske opozicije u Podgorici tokom njegove posjete i optužbe koje ga povezuju sa ratnim zločinima, Tači je kazao:
„Mi živimo u demokratskim zemljama, Crna Gora je takva država u kojoj se poštuju različita mišljenja, što je veroma dobro. Ljudi imaju pravo da izraze svoje mišljenje i mi to moramo da poštujemo."
Na isto pitanje, kako komentariše optužbe da je ugostio "ratnog zločinca" Igor Lukšić je kazao:
„Već sam rekao da je dobrodošao, da očekujem da će razgovori biti uspješni. Bez obzira na potrebu jednog dijela građana da iskažu svoje stavove. U svakom demokratskom društvu to je najbolji vid eksponiranja stavova kroz primjerene proteste ili na neki drugi način primjeren. Ali ono što je važno je da je gospodin Tači dobrodošao, da smo imali i imaćemo konstruktivne razgovore."
Protesti raseljenih sa Kosova
Posjetu Tačija i njegove razgovore sa najvišim državnim zvaničnicima pratili su protesti nekoliko udruženja raseljenih lica sa Kosova uz podršku dijela opozicionih političkih partija. Istovremeno je Srpska pravoslavna crkva, koja je prethodnih dana vodila kampanju protiv dolaska Tačija u Crnu Goru, održala je pomen žrtvama na Kosovu.
Na stotinak metara od Vile Gorica gdje se održavaju razgovori potpredsjednika Vlade Kosova Hašima Tačija i najviših crnogorskih zvaničnika okupilo se par stotina protestanata, koji su uzvikivali pogrdne poruke na račun Hašima Tačija i crnogorskog državnog vrha. Slične tematike su bili i transparenti, uz par srpskih i jednu rusku zastavu. Skup je trajao manje od jednog sata, a okupljenima se obratio predsjednik Saveza udruženja raseljenih sa Kosova Milenko Jovanović koji optužio crnogorske zvaničnike da pokušavaju da legalizuju etničko čišćenje na Kosovu:
Protest zbog dolaska Tačija u Podgorici
„Samo pedesetak metara vazdušne linije odavde u ovom trenutku kanibal i glavosječa iz Drenice presvučen u odijelo, razgovara sa državnim vrhom Crne Gore. Na dnevnom redu sigurno nije Tačijeva odgovornost za 250.000 Srba i svih 30.000 protjeranih Crnogoraca sa Kosova i Methije, kojima se povratak ne dozvoljava evo ni nakon petnaest godina. Na dnevnom redu nije ni Tačijeva odgovornost za trgovinu organima naših otetih rođaka, komšija, prijatelja, kumova. Među kojima ima i Vujanovića, Đukanovića i Krivokapića. Na dnevnom redu je pokušaj legalizacije genocida i etničkog čišćenja za koje su Hašim Tači njegova OVK i njihovi NATO saveznici isključivi i jedini krivci.“
Skup su obezbjeđivale jake policijske snage opremljene za razbijanje demonstracija. Sve okolne ulice su bile blokirane a ogradom je bio opasan dio koji vodi do Vile Gorica. Tokom skupa je došlo do manjeg incidenta kada je profesorica Mirjana Kuljak pokušala da ukloni jednu od odgrada, a tome su se nakratko pridružili uglavnom mlađi skandirajući pogrdne poruke. Organizatori su uticali na dio protestanata da prekinu guranje sa policijom oko ograde.
Skupu su podrušku dali poslanici Nove srpske demokratije Demokratske narodne partije i Socijalističke narodne partije koji su prisustvovali skupu.
„Ako je gospodin Đukanović u svom naumu želio da nastavi izgrađivanje kakvih takvih odnosa sa kvazidržavom Kosovo, možda je bilo normalnije da je to pokušao sa nekim ko izaziva manje reakcije kod srpskog življa u Crnoj Gori i čitavom regionu, a ne da počne od najozloglašenijeg. To je meni makar, čisti dokaz da se radi o namjernoj provokaciji“, rekao je Slaven Radunović, a Milan Knežević je dodao: „To predstavlja jedan vid podrške aktuelnog režima Hašimu Tačiju, za sve ono što je uradio do 1999 godine stvarajući takozvanu kvazidržavu. Takođe, danas sam ovdje jer smatram da crnogorski građani treba da pokažu, da u Crnoj Gori postoji luča otpora i razuma koja ne dozvoljava prekrajanje istorijskog i duhovnog koda na kojem je formirana i na kojem je nastala Crna Gora.“
