Dostupni linkovi

logo-print

Svjetski ekonomski forum: BiH među najgostoljubivijim zemljama svijeta


Turisti u BiH, ilustracija

Turisti u BiH, ilustracija

Bosna i Hercegovina uvrštena je u top 10 najgostoljubivijih zemalja svijeta, ocjena je Svjetskog ekonomskog foruma. Među 140 zemalja, BiH je zauzela visoko osmo mjesto. U samom vrhu našli su se Island, Novi Zeland, Maroko, Makedonija, dok su na dnu ljestivice Rusija, Venecuela i Bolivija. Turistički radnici u BiH kažu kako će ova ocjena doprinijeti poboljšanju turizma u BiH.

Bosna i Hercegovina je oduvijek bila poznata po srdačnosti njenih stanovnika, koji su u svakom trenutku bili raspoloženi za pomoć, osobito gostu iz inozemstva. To je prepoznao i Svjetski ekonomski forum, koji je ovu zemlju rangirao na osmo mjesto po gostoljubivosti. Građani koje smo anketirali slažu se sa ovom ocjenom:


Adnan Čaušević bavi se trgovinom i duži niz godina prodaje suvenire na Baščaršiji. Svakodnevno se susreće sa tisućama turista koji posjećuju Sarajevo. Zbog gostoprimstva se mnogi turisti vrate, kaže Adnan:

„Meni lično, kao i mnogima ovdje, nije teško da ostavim štand i robu i da ga odvedem prema Hotelu Evropi ili negdje drugo - bez obzira hoće li on kod mene kupiti ili neće“, navodi Adnan.

Da je Bosance oduvijek krasila gostoljubivosti, slaže se Zijad Baščaušević, vlasnik stare znatske radnje na Baščaršiji:

„Mi smo jako ljubazni ovdje u Sarajevu. Primićemo goste iz bilo koje zemlje i pomoći“, kaže Zijad.

Turistički radnici BiH ističu kako će ova ocjena doprinijeti poboljšanju kompletne turističke ponude u zemlji. Stvara se i pozitivna slika o BiH kao sigurnoj zemlji za turistička kretanja, kaže Branka Mihajlović, iz Turističke zajednice RS:

„Naše iskustvo je, recimo, prilikom posjete sajmovima turizma, gdje smo u direktnom kontaktu sa turistima koji su imali već priliku da posjete BiH ili koji to tek planiraju, da strani turisti koji su već posjetili našu zemlju nose zaista lijepe uspomene i iskustva koja se mahom vežu za odnos lokalnog stanovništva prema njima. Ističu gostoljubivost i ljubaznost na koju su kod nas naišli ili u smještajnim objektima ili prilikom pružanja neke druge vrste usluga“, navodi Mihajlović.

Kafenisanje kao institucija

Turisti u BiH, ilustracija

Turisti u BiH, ilustracija

Almir Peštek, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta, koji je radio na nekoliko projekata iz oblasti turizma, ističe kako treba sagledati i ostale parametre kojim je Svjetski ekonomski forum ocijenio turizam u BiH. Ti pokazatelji nisu pohvalni i treba raditi na sistemskom poboljšanju ove oblasti:

„Ne sumnjam uopšte da smo mi gostoljubivi, ali isto tako moram da kažerm da moramo turizmu pristupiti na drugačiji način, gledati ga kao sistem, kao jednu cjelinu, kao jednu industriju koja ima svoja pravila - e, onda smo devedesti, je li - tako da jesmo osmi, ali smo s druge strane devedesti od 140. Recimo Kazahstan je ispred nas i još mnoge neke zemlje, tako da s te strane trebamo te podatke tumačiti na jedan drugačiji način i početi raditi stvari u turizmu na drugačije nego kako sada radimo“, ocjenjuje Peštek.

Stručnjaci iz oblasti turizma Bosnu i Hercegovinu uvrstili su još prije 20 godina u grupu mediteranskih zemalja koje su tradicionalno gostoljubive. Uz prirodu, kulturnu baštinu, gostoljubivost je izdvojena kao jedno od najvećih dobara koje BiH ima. Vidljiv dokaz gostoljubivosti je i ritual ispijanja kave, kaže Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH:

„Možete npr.vidjeti u bilo kojem najzabitijem selu u BiH jedan običaj da kad se poslužuje kafa kao dobrodošlica, veoma često se iznosi jedan fildžan viška. To je ono što se kaže - za nenadanog gosta. Mnogo je primjera te gostoljubivosti. Često mi to prezentiramo kroz taj ritual kafenisanja, jer kafana u našem regionu, i inače na Mediteranu nije puka kafana tipa bistroa, brzog pića i kafića koji su uobičajeni u Evropi i u svijetu - nego je to jedna institucija“, napominje Bibanović.

U BiH broj turista iz godine u godinu je sve veći. U protekloj godini zabilježeno je nešto manje od milijun noćenja, što je povećanje za oko 15 posto u odnosu na godinu ranije.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG