Svjedok: Žrtve iz masovnih grobnica nisu bile borci
Haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se svjedočenjem još jednog forenzičara-antropologa Fredyja Peccerillija, koji je sudjelovao u ekshumacijama stotina pogubljenih bošnjačkih muškaraca nakon zauzimanja zaštićene zone Srebrenica u srpnju 1995. godine od strane srpskih snaga.
Nakon glavnog iskaza svjedoka o zaključcima nalaza u grobnicama Lažete 1 i Lažete 2, odnosno kako se radilo o ukopu tijela pogubljenih u jednom događaju, optuženi Karadžić je pokušao to osporiti.
Fredy Peccerilli, svjedok na suđenju Radovanu Karadžiću, 11. siječanj 2012.
Stotine praznih čahura oko eshumiranih žrtava u dvije spomenute grobnice, prema nalazima gvatemalškog forenzičara Pecharelija samo su jedan od pokazatelja da su ubijene u jednom danu.
Svjedok je detaljno objasnio kako ništa nije upućivalo da se radilo o borcima ubijenim tijekom borbi, naknadno sahranjenih u jednu grobnicu, pogotovo povezi pronađeni kod tijela.
„U većini slučajeva se činilo da te tkanine pokrivaju oči. Vjerojatno smo koristili kao izraz negdje gdje povezi nisu bili na očima ili su bili na ustima. U nekoliko slučajeva čak su bili na čelu, ali općenito su povezi bili na očima. Postoji i slika o tome. Mislim da je boja nešto što je vrlo bitno. Naime ružičasto nije neka boja koju biste koristili kao povez na glavi u borbenim uvijetima. Barem smo tako mislili“, objasnio je Peccerilli.
No, optuženi Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka tužiteljstva pokušao prikazati drugačije, tvrdeći kako pronađeni povezi uz tijela nisu služili za povezivanje očiju žrtava, nego da se radilo o trakama koje su koristili borci kako bi se razlikovali od neprijatelja.
„Je li znate da je običaj da se te trake nose tijekom borbi. I to upravo na čelu. Pri čemu naravno kod propadanja mekog tkiva mogu biti pomaknute. Jeste znali da je to običaj islamskih boraca?“, upitao je optuženi koji se brani sam od optužbi za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini između 1992-1995. godine.
„Ne nisam znao“, odgovorio je svjedok koji je prethodno odbacio mogućnost da su u istraživane masovne grobnice ukopavani borci kako bi se manipuliralo brojem žrtava masovnih pogubljenja.
(Karadžić osporava masovna pogubljenja)
Broj velikog broja čahura Karadžić je pokušao objasniti tvrdnjom kako je riječ o rovu koji je služio u borbene svrhe, što je svjedok odbacio kao mogućnost.
Kao sljedeći svjedok tužiteljstva s iskazom je počeo umirovljeni kenijski pukovnik Džozef Kingori/Joseph Kingori, koji je u sporno vrijeme zauzimanja Srebrenice bio UN-ov mirovni promatrač.
O suđenju Karadžiću
O suđenju Karadžiću
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.
