Dostupni linkovi

logo-print

Svjedok suočen sa zločinima u Omarskoj


Miroslav Kvočka svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 20. siječanj 2014.

Miroslav Kvočka svjedoči na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 20. siječanj 2014.

Kao svjedoka obrane od optužnice za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izveo je na Haškom sudu još jednog osuđenog ratnog zločinca.

Miroslav Kvočka, kao jedan je od više osuđenih srpskih policajaca za ubojstva i mučenja u logoru Omarska, potvrdio Karadžiću kako ti zločini nisu bili organizirani i dozvoljeni, nakon čega ga je tužiteljstvo u unakrsnom ispitivanju podsjetilo na njegovu presudu u kojoj je zaključeno drugačije.

Prema Karadžiću i Kvočki u Prijedoru nije bilo organiziranih zločina i protjerivanja građana nesrpske nacionalnosti, općini u kojoj je prema optužnici 1992. godine dosegnut razmjer genocida ubojstvom preko 4000 tisuće civila.

Kako bi pokazala nepouzdanost svjedoka, haška tužiteljica Ann Sutherland je zato navela niz zločina koji su se odmah dogodili po otvaranju Omarske, a koje je potvrdio i sam Kvočka u ranijim izjavama.

„Zatočenici su zlostavljani od strane stražara i osoba koje su dolazile izvana u logor, već na samom početku rada, zar ne?“, upitala je tužiteljica spominjući neke od logoraša koji su preživjeli i dali iskaz o brutalnim premlaćivanjima.


„Da bilo je nekih incidenata, možemo se prisjetiti“, potvrdio je svjedok govoreći pak o zločinima samo kao pojedinačnim incidentima, a ne rasprostranjenom ponašanju logorskih vlasti prema zatočenicima.

Ubojstva, redovna premlaćivanja i silovanja

Prema tužiteljstvu u prijedorskim logorima se nesrpsko stanovništvo rasprostranjeno zlostavljalo kako bi ga se trajno ponizilo i prisililo na odlazak. Tužiteljica Sutherland je zato sud podsjetila i na zločine protiv logorašica za koje Kvočka nije osuđen kao zamjenik zapovjednika logora Omarska, no neki njegovi kolege čuvari - jesu.

„Poznato Vam je s Vašeg suđenja, zar ne, da su neke od tih žena silovane i da su ih silovali i seksualno zlostavljali stražari?," ispitivala je tužiteljica.

„Dok sam boravio u logoru o tom nije bilo govora. Niti se tko žalio, niti je bilo razgovora niti ikakvih saznanja“, branio se svjedok da je o tome tek saznao naknadno.

Kvočka je 2005. godine pušten na slobodu nakon dvije trećine odležane kazne u haškom pritvoru.

Kako bi osporila tvrdnje optuženog Karadžića i svjedoka Kvočke – da u Prijedoru nije bilo organiziranog protjerivanja Bošnjaka i Hrvata, tužiteljica Sutherland je podsjetila i na niz zajedničkih vojno-policijskih akcija bosanskih Srba na niz mjesta u općini koje su rezultirale ratnim zločinima.

(VIDEO: Strani mediji u posjeti prijedorskim logorima)


Kako bi osporio organizirano protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Prijedora, između ostalog i zatočavanjem u logore, Karadžić je izveo Dragana Radetića, vojnog policajca (Vojske Republike Srpske) iz spornog vremena.

Njega je tužiteljica Sutherland prilikom unakrsnog ispitivanja također podsjetila na patnju zatočenika u logoru Keraterm, gdje je 1992. godine radio kao jedan od isljednika. Odgovornost za incidente zlostavljanja i ubijanja Radetić je prebacio na lokalnu policiju koja je osiguravala logore, a nije spriječila određene osobe da ulaze i maltretiraju zatočenike.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG