Dostupni linkovi

Svjedok obrane osporavan vlastitim iskazima


Nikola Mijatović
Nikola Mijatović
Suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavilo se u Den Haagu iskazom Nikole Mijatovića, bivšeg načelnika štaba Ilidžanske brigade VRS-a, još jednog oficira koji je sudjelovao u opsadi Sarajeva (1992-1995) i kao svjedok obrane osporavao teror nad stanovnicima grada.

Mijatović je s glavnim iskazom počeo prošli petak kada je opisao kako je Ilidžanska brigada ispaljivala avio bombe na Hrasnicu - ne kako bi terorizirala Sarajlije, već da bi se nobranila od "pokolja" koji je navodno prijetio od ofanzive Armije BiH 1995.godine.

Tijekom unakrsnog ispitivanja u ponedjeljak haško tužiteljstvo je osporavalo iskaz svjedoka koristeći se njegovim iskazima koje je dao već na Haškom sudu, budući da mu je ovo već treće svjedočenje u korist optuženika.

Tužitelj Dermut Grum (Groome) pri tom je istaknuo kako je na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću Mijatović naveo - da se sporna ofanziva dogodila u 6.mjesecu, dok je na Mladićevom suđenju naveo 5.mjesec.

„Bilo je tu više svjedoka pa nije nikakvo čudo da je došlo do zamjene mjeseca, svibanj ili lipanj. Greška postoji. Ali, nemam dileme da je najveća ofanziva krenula 16.lipnja 1995.godine.“, pravdao se svjedok, ispravljajući se da je točno rekao na suđenju Karadžiću „makar je i u 5.mjesecu bilo napada i svega“.

Prilikom dva napada avio-bombama na Hrasnicu poginula je jedna žena, a više građana je ranjeno, no Mijatović je ustvrdio kako su tamo napadnuti vojni položaji Armije BiH, odnosno „desetine oružja“.

Grum ga je zato podsjetio – da je u pisanoj izjavio naveo da je meta avio bombe u travnju 1995.godine – bio jedan minobacač Armije BiH. Mijatović je tu razliku pokušao opravdati naknadnim prisjećanjem.

Svjedok naveo duplo više meta nego nadređeni

Budući da je Mijatović naveo u glavnom iskazu broj od 400 zapovjednih mjesta Armije BiH u gradu, tužitelj Grum ga je osporavao iskazom njegovog nadređenog, generala Dragomira Miloševića, koji je naveo kako je „legitimnih vojnih meta u gradu bilo oko 200“.

Milošević je podsjetimo, kao zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa (VRS-a) pravomoćno osuđen na 29 godina zatvora zbog zapovjedne odgovornosti nad kampanjom granatiranja i snajperiranja Sarajlija, kojih je tijekom opsade poginulo oko 11 i pol tisuća.

U drugostupanjskoj presudi Miloševiću je smanjena kazna za 4 godine, budući da je oslobođen optužbi za planiranje napada, no i dalje je utvrđena njegova odgovornost jer nije spriječio i kaznio počinitelje.

Kažnjavanje krađa, ne i ubijanje civila

Mijatović, koji je u glavnom ispitivanju naveo kako je za oko 200 vojnika iz Ilidžanske brigade pokrenut postupak zbog krađe i nediscipline, tužiteljstvu je potvrdio kako se to nije dogodilo u vezi kršenja međunarodnih pravila ratovanja – kao što su namjerni napadi na civile.

„Jesu li vršene istrage u Vašoj brigadi o protuzakonitom gađanju civila, granatiranja ili snajperiranja?“, upitao je Grum.

„To ne mogu isključiti nakon toliko vremena, ali znam da nije bilo kršenja Međunarodnog prava pa tako nije bilo ni potrebe za provođenjem takve vrste istrage. Koliko je meni poznato.“, odgovorio je svjedok.

U unakrsnom ispitivanju Mijatović je potvrdio tužiteljstvu kako je Ilidžanska brigada posjedovala veliki broj teškog naoružanja raspoređenog na oko 20 položaja oko Sarajeva, spomenuvši pri tom tri tenka, dva minobacača od 120 mm i najmanje četiri minobacača od 80 mm.

No svjedok je pri tom više puta ponavljao kako se tim oružjem nije gađalo civile - nego samo „odgovaralo vatrom na vatru“.

Suđenje za dvostruki genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini nastaviti će se i dalje iskazima svjedoka obrane vezanim uz sarajevsko ratište.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG