Dostupni linkovi

logo-print

Svjedok obrane negirao istragu o kojoj ne zna ništa


Milutin Mišić u sudnici 10.srpnja 2015.

Milutin Mišić u sudnici 10.srpnja 2015.

Nakon što je ovaj tjedan haška optužba dovršila izvođenje dokaza u vezi masovne grobnice Tomašica, suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se izvođenjem dokaza obrane.

Trodnevni iskaz je dovršio Milutin Mišić, koji je kao svjedok obrane osporavao podatke Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine u kojem radi kao predstavnik Republike Srpske (jedan od tri direktora).

Osporavao je u glavnom iskazu također i nalaze međunarodnih institucija vezane uz srebrenički genocid - poput Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) te Međunarodnog komiteta Crvenog križa (MKCK), nakon čega je u unakrsnom ispitivanju optužbi potvrdio – da o njima zapravo ništa ne zna.

Mišić je kao svjedok obrane osporavao nalaze institucija koje su se bavile analizama masovnih grobnica, povezanih s nestankom preko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca iz Srebrenice u srpnju 1995.godine. Tužitelj Edward Jeremy zato je u unakrsnom ispitivanju podsjetio Mišića na postupak koji je korišten od strane stručnjaka – kako bi se utvrdio identitet pronađenih.

„Tijekom Vašeg svjedočenja pogledali smo puno različitih izvora informacija koji se odnose na nestale osobe. Od MKCK-a pa do ICMP-a pa zatim Federalne komisije za ekshumirana lica. Gledali smo neke krštenice, umrlice pa čak i jedan vojni izvor. Pretpostavljam da se slažete – da ne znate koje su sve izvore koristili sudski vještaci u ovom predmetu, kada su pripremali svoje zaključke u vezi nestalih osoba. Slažete li se da Vi to ne znate?“, suočio je tužitelj svjedoka.

Ne znam. Točno“, potvrdio je potom Mišić.

Podsjetimo, lista Međunarodne komisije za nestale (ICMP) govori o do sada 6930 identificiranih osoba od preko 8000 nestalih nakon zauzimanja Srebrenice, što je gotovo 90 posto podudarnosti od ukupnog broja nestanaka.

Svjedok kao dokaz ponudio svoju logiku

Iako je potvrdio - da ne zna ni kakvu su metodologiju koristili stručnjaci ICMP-a, pri utvrđivanju identiteta nestalih, Mišić je nastavio osporavati njihove liste. Sucima je kao dokaz da liste nisu točne - ponudio samo svoje čuđenje, spominjući primjer jednog stradalnika iz Kladnja, čiji su ostaci pronađeni s ubijenim Srebreničanima ( u sekundarnoj grobnici na lokalitetu Snagovo u koju su premještani ostaci Srebreničana iz primarne masovne grobnice kod Orahovca).

Osoba je poginula nakon rata. Otkud i gdje je logika da ta osoba ima status nestale ili da je pronađena u masovnoj grobnici... Mislim ja ne vidim tu nikakav razlog ni logiku.... Ja mogu vjerovati da su ovi djelići kosti nađeni u toj grobnici, ali ne vidim logiku, ne vidim razlog – eto to je to... Ne bih se izjašnjavao sa sigurnošću, znam za ovu osobu, za ove ostale – najvjerovatnije da su podaci točni. Ali nisam analizirao“, pokušavao je sucima dati objašnjenje za negiranje nalaza istraga koje je tužiteljstvo uvrstilo u dokaze, ali i ostavio mogućnost – da su točni, osim primjera iz Kladnja na kojeg se pozivao.

Nakon Mišića, čiji je iskaz bio vezan uz optužbe za srebrenički genocid, obrana će u nastavku suđenja generalu Mladiću izvesti nekoliko svjedoka u vezi osporavanja optužbi za teror nad Sarajlijama.

Kao idući svjedok s iskazom je počeo Simo Tuševljak, bivši šef policije iz tzv.Srpskog Sarajeva, koji je u glavnom iskazu prebacivao odogovornost za rat u BiH – na svoje kolege nesrpske nacionalnosti, tvrdeći da su oni dijelili oružje iz preratnog MUP-a BiH „samo određenim strukturama“.

VIDEO: Zadnji dio unakrsnog ispitivanja Mišića

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG