Dostupni linkovi

logo-print

Svijet se sjeća žrtava Holokausta


Članovi Kneseta u Aušvicu na Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Članovi Kneseta u Aušvicu na Dan sjećanja na žrtve Holokausta

Širom svijeta se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je prije osam godina ustanovila ovaj dan kao Međunarodni dan sjećanja. Na ovaj dan prije 69 godina (27. januar1945) sovjetske su snage oslobodile logor Aušvic-Birkenau. 60 članova izraelskog Kneseta u ponedjeljak je posjetilo Aušvic zajedno sa preživjelima.

Najveća delagacija izraelskog parlamenta (Kneseta) posjetila je Aušvic na 69. godišnjicu oslobađanja najstravičnijeg koncentracionog logora u istoriji čovječanstva. Od 120 članova Knesta njih šezdesetak posjetili su poljski Krakov u kojem je od 1940. do 1945 ubijeno milion i po ljudi, uglavnom Jevreja.

Zastupnicima Kneseta pridružili su se oni koji su preživjeli Holokaust, ministri izraelske Vlade, zvaničnici Poljske i predstavnici desetina država koje obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.

„Danas 69 godina nakon što smo napustili ovaj pakao koji se zove Aušvic, ponovo smo ovdje kao ponosni ljudi, ponosni građani nove jevrejske države koja se izdigla iz ruševina evropskih Jevreja,“ rekao je Noa Kleinger, 87- šnjak koji je preživio Holokaust.

On je jedan od 20 živih žrtva Holokausta koji su se u ponedjeljak ponovo našli ispred vrata mjesta najvećeg masovnog zločina u istoriji čovječanstva i najvećeg ljudskog posrnuća.

I Georg Tomaševski je bio među oko 7000 hiljada žrtva koje su iz Aušvica izašle žive.

„Oslobađanje, sjećam se kako su spalili krematorijum, kako su takođe spalili sve sobe sa robom od žrtava. Sjećam se užasnog zvuka zavijajućih sirena. Bio sam u jednoj tako maloj kući i sve sam vidio kroz prozor. Bio je to preplavljujući strah i anksioznost“.

Jerži Fijolek bio je dijete i sjeća se pakla i Berlina i Aušvica za vladavine Trećeg Rajha.

„Sada ljudima pričam o onima koji su odgovorni za takav horor. Preživio sam pakao dva puta, prvo pakao Aušvica potom pakao Berlina. Želim da se tako nešto nikad više ne ponovi, jer mi ljudi smo ti koji smo stvorili takav pakao. Kao dijete sam gledao šta se događa, i nikada neću uspjeti da to izbrišem iz sjećanja“.

Lider Laburističke partije Isak Herzog, šef izraelske delgacije na komemoraciji, poručio je da Jevreji moraju raditi na tome da za buduće generacije stvore „drugačiji svijet, svijet nade u budućnost gdje će Jevreji biti sigurni uvjek i na svakom mjestu“.

Nacisti su Aušvic otvorili nakon invazije na Poljsku 1939, što je i bio neposredan povod za izbijanje Drugog svjetskog rata.

U logor su prvo dovođeni Poljaci i politički zatvorenici, a potom Jevreji. Početkom primjene plana o "konačnom rješenju" nacisti su izgradili i Birkenau.

Njemci su, potom, transportovali ljude u stočnim vagonima iz svih djelova Evrope i usmrtili su najmanje 1,1 miliona Jevreja u gasnim komorama, ili na neki drugi varvarski način.

Najmračniji period evropske istorije

Ranije u ponedjeljak izraelska delegacija prošla je u mimihodu pred metalnog znaka na ulasku u logor na kojem na njemčkom jeziku piše “Arbeit Macht Frei” što znači “ Rad oslobađa” , znak kojim su dočekivani zatvorenici u ovaj logor smrti.

Učesnici komemoracije na Dan sjećanja u Krakovu potom su posjetili i obližnji logor Birkenau.

Poljski parlamentarci zajedno sa članovima izaraeskog Knesta održali su zajedničku sjednicu parlamenta posvećenu sjećanju na Holokaust.

Uz jevrejske žrtve na Međunarodni dan Holokausta, čovječanstvo se sjeća i svih ostalih žrtava Trećeg Rajha, a među njima su bili i Romi, menatalno bolesni, homoseksualaci…

Evropska komesarka za vanjske poslove i bezbjednost Ketrin Ešton je poručila:

“Odajemo počast svima koji su brutalno ubijeni u najmračnijem periodu evropske istorije. Ovo je prilika da se podsjetimo da moramo nastaviti borbu protiv predrasuda i rasizma i u ovom vremenu u kojem živimo,” navela je Ešton.

I 70 godina nakon što je 6 miliona Jevreja ubijeno tokom vladavine nacističke Njemačke čovječanstvo se suočava i bori sa antsemitizmom i negiranjem Holokausta.

Da su riječi šefice EU diplomtije više nego istinite potvrđuje vijest iz Rima gdje je u subotu usred najveće sinagoge u gradu antisemita ostavio svinjsku glavu, što je u Italiji uzrokovalo ošte rekcije javnog mnjenja.

“Ovaj podmukao i kukavički akt vrijeđa cijelu jevrejsku zajednicu i sve Rimljane uoči obilježavanja Dana sjećanja,“ rekao je Nikola Zinagreti, predsjednik regije Lacio.

Paket sa svinjskom glavom u petak je poslat i izraelskoj ambasadi u Rimu i muzeju u kojem se održava postavka posvećena nacizmu i Holakustu. Na zidovima zgrada u Rimu takođe su uočeni antisemitski grafiti. Ima pak i drugačijih primjera.

Sadašnji mađarski predsjednik Janoš Ader za razliku od svojih prethodnika koji su pokušali umanjiti ulogu Mađarske u zločinima nad jevrejskom populacijom u nedjelju je rekao:

“Mađari su bili kolaboracionisti sa nacistima i poslali skoro pola miliona Jevreja u smrt“.

Kako je u naveo Ader da se rat odvijao po planu Hitlera uz pomoć njegovih mađarskih saveznika, Jevreji bi u potpunosti bili očišćeni sa teritorije Mađarske.

„Aušvic možda jeste hiljadama kilometara udaljen od Mađarske, ali je dio mađarske istorije,“ saopštio je predsjednik Janoš Ader podsjećajući da je „taj kamp smrti bilo mjesto nadljudske patnje, poniženja i smrti za skoro pola miliona naših sunarodnika.“

Za kraj smo ostavili papu Franju koji je još prošle sedmice zaradio pohvale jevrejskih zajednica širom svijeta obećavši da će Vatikan otvoriti arhive iz Drugog svjetskog rata da bi se utvrdila pozicija Vatikana i tadašnjeg pape Pija VII tokom holokausta.

Jevrejske organizacije kritikovale su papu Pija, jer se nije oglašavao protiv progona Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Rabin Abraham Skorka, prijatelj pape Franje, tvrdi da će rimokatolički lider održati obećanje.

Papa Franjo je u ponedjeljak poručio da ljudi ne smiju dozvoliti da se Holokaust ikad više ponovi.

U pismu svom bliskom prijatelju rabinu Skorki, u Buenos Airesu, Papa je naveo da "javnost mora imati snažnu želju da zajednički rade na tome da se takav horor nikad više nigdje ne ponovi“.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG