Dostupni linkovi

logo-print

Hollande pozvao Tursku da za ubistva Armena koristi "druge riječi"


Catholicos Karekin II, Serzh Sarkisian sa suprugom Ritom, Vladimir Putin, Nicos Anastasiades i Francois Hollande

Catholicos Karekin II, Serzh Sarkisian sa suprugom Ritom, Vladimir Putin, Nicos Anastasiades i Francois Hollande

Armenija u petak, 24. aprila, obiljžila stotu godišnjicu od masovnog pogubljenja Armenaca u Otomanskom carstvu, masakra kojeg sve više država u svijetu naziva genocidom. Stotine hiljada ljudi u Jerevanu položilo je cvijeće na spomenik s vječnom vatrom. I ova se komemoracija pretvorila u svjetski politički dogadjaj.

Turska, nasljednica Otomanskog carstva, odbija priznati ovaj pokolj genocidom, a te razlike u stavovima naspram masovnog pogubljenja civila, truju odnose medju susjedima, i dijele ostatak svijeta.

Jasno se to vidjelo i po učesnicima komemoracije, koji su odali poštu stradalima. Rusiju i Francusku predstavljali su predsjednici, Vladimir Putin i Francois Hollande. Američki predsjednik Barack Obama poslao je ministra financija Jacoba Lewa.

Tri četvrtine Jermena ubijeno u Otomanskoj carevini

Otomansko carstvo, koje je na vrhuncu svoje moći u 17. veku kontrolisalo znatne delove Evrope, Azije i Afrike, početkom 20. veka je izgubilo oko 60 odsto nekadašnje teritorije.

Nakon dva balkanska rata 1912-3, ostalo je i bez 80 procenata evropske teritorije. Imperija koja je vekovima bila veoma moćna, zahvaljujući i svojoj multikulturalnosti, sve više se okretala sebi. Moderni reformistički pokret “Mladoturci”, koji je došao na vlast u revoluciji 1908., postajao je sve nacionalističkiji sa ubrzanim propadanjem carstva.

Kao rezultat, tadašnja otomanska vlast se sve više okretala ka Anatoliji, teritoriji na kojoj se nalazi znatan deo današnje Turske, u kojoj je tada živelo dosta hrišćana, poput Grka, kao i dva miliona Jermena.

U martu 1915. saveznička flota, predvođena Britanijom i Francuskom, pokušala je da prodre kroz Dardanele, napadne Istanbul i otvori novi front. Istovremeno, Otomansko carstvo, koje je bilo u savezu sa Nemačkom tokom Prvog svetskog rata, pribojavalo se nakon teškog poraza njene armije od ruskih snaga početkom 1915. na Kavkazu, da će car Nikolaj II, koji je težio da njegova zemlja izađe na Bosfor, pobuniti Jermene iz istočnih delova zemlje koji su se graničila sa ruskim carstvom. Više pročitajte OVDE.

Paralelno, na komemoraciji u Istanbulu, koju je predvodio armenski patrijarh, prisustvovao je turski ministar evropskih integracija Volkan Bozkir.

Turska je sa druge strane danas domaćin godišnjice početka bitke na Galipolju, a kako je datum stvarnog početka bitke 25.april, armenski predsjednik Serž Sarkisian optužio je Tursku da "pokušava skrenuti pažnju svijeta" sa komemoracije u Jerevanu.

"Priznanje genocida ne znači odavanje pošte narodu Armenije i našim mučenicima, priznanje goenocida je trujumf ljudske savjesti i pravde nad netolerancijom i mržnjom“, rekao je Sarkisian.

Francuski predsjednik Hollande je ovom prilikom još jednom pozvao Tursku da koristi "druge riječi" za opisivanje masovnih ubistava Armena.

“Francuska se bori protiv negiranja, revizionizma i izvrtanja činjenica.Jer ako ignorišemo ili pokušvamo da zanemarimo ono što se u istoriji dogodilo, znači da se masakri mogu ponoviti", rekao je Hollande i dodao:

"Naše prisustvo u Jerevanu danas znači i doprinos pomirenju i okretanju ka naprijed jer istorijsko sjećanje ne treba da služi za podjele već za ujedinjenje“.

U vrijeme I Svjetskog rata, Osmanlije su deportirale oko milion i po Armenaca. Na tom putu su pogubljeni, na različite zvjerske načine, a dosta ih je umrlo od gladi ili zime. Istoričari više od 20 zemalja svijeta, uključujući Francusku i Rusiju, označavaju to genocidom.

Ankara tvrdi da je mnogo manje Armenaca ubijeno, te da su prije bili žrtve građanskog razdora nego planiranog genocida.Tvrdnje o genocidu nazivaju "neutemeljenim".

Sa istanbulskog samita mira, turski predsjednik Redžep Erdogan je izjavio:

Mi nemamo danas problema s armenskom javnošću, kakvih smo nekada imali. Naš su problem oni koji ovaj incident eksploatišu. Naš je problem raseljena Armenija koja skuplja političke poene na ovom dogadjaju.“

Erdogan je dodao kako je uvijek spreman sjesti za stol s liderima Armenije i razgovarati o dogadjajim, ali je armenski predsjednik Serž Sarkisian uzvratio kako do "pomirenja može doći tek kada Turska prizna genocid“.

Vladimir Putin u Jerevanu

Na komemoraciji u Jerevanu ruski predsjednik Vladimir Putin je upozorio kako u svijetu ponovo raste nacionalizam i antisemitizam te, kako je rekao "rusofobija":

"Uvijek smo mislili da nema i ne može biti opravdanja za masovno ubijanje ljudi," kaže Putin.

U četvrtak kasno uveče, Armenska apostolska crkva proglasila je svecima sve žrtve genocida, na ceremoniji u katedrali u blizini glavnoga grada Jerevana.

Iste večeri, njemački predsjednik Joachim Gauck nazvao je pokolj Armenaca genocidom.

"Sudbina Armenaca povijesni je primjer masovnog pogubljenja, etničkog čišćenja, deportacije,i da, genocida, koji je obilježio XX stoljeća na strašan način. U ovom slučaju, i mi Nijemci se moramo pomiriti s prošlošću, na način da smo možda i sukrivci, da dijelimo odgovornost za genocid nad Armencima."

Gauckova izjava dolazi u vrijeme kada je njemački Bundestag velikom većinom odobrio rezoluciju u kojoj se ubistvo do milion i po Jermena naziva genocidom.

U ponedjeljak, 22. aprila austrijski parlament izglasao je deklaraciju kojom se masakr nad Armenima označava genocidom. Turska je odmah nakon toga opozvala svog ambasadora u Beču.

Papa Franjo je takodje naljutio zvaničnu Ankaru kada je u svom saopštenju dogadjaje od prije sto godina, nazvao prvim genocidom u XX stoljeću.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG