Dostupni linkovi

logo-print

Ima li koristi od pokreta za ljubaznost?


Besplatni zagrljaji na trgu Taksim

Besplatni zagrljaji na trgu Taksim

Autor: Sam Judah, BBC (Prevela: Ena Stevanović)

Pokupiti smeće, platiti nekome kafu ili dijeliti besplatne zagrljaje? Raste pokret ljudi koji čine lijepe stvari nepoznatim ljudima, ali da li oni doista čine društvo boljim?

Elisa Ng svaki dan hoda ulicama Singapura i kupi smeće koje bacaju njeni sugrađani. Ona ne traži blago skriveno u smeću, njen jedini cilj je ljepši i čišći grad.

„Želim potaknuti druge da svaki dan pokupe barem jednu kesu smeća“, kaže ona.

Ona je nedavno proganjala vozača kamiona koji je kroz prozor izbacio plastičnu kesu.

„Izgledao je bojažljivo i činilo se kao da se izvinjava“, kaže ona.

Mada se ovaj zadatak čini vrlo nezahvalnim, Ng je samo jedna od mnogih stanovnika grada koji su inspirirani Singapurskim pokretom ljubaznosti koji financira vlada s ciljem promoviranja pristojnog ponašanja ljudi.

„To doista čini razliku“, kaže vođa pokreta William Wan i dodaje „Promijenili smo način na koji su prihvaćene određene društvene norme. Ljudi su počeli prepuštati svoja mjesta autobusima što nikada prije nisu radili.“

Slična organizacija pod nazivom Fondacija nasumičnih dobrih djela je osnovana u Denveru u Koloradu kao odgovor na gradsko „Ljeto nasilja“ iz 1993.godine kada je nekoliko desetina ljudi poginulo u sukobima gradskih bandi, uključujući i nekoliko djece. Najmlađoj žrtvi je bilo samo deset mjeseci.

Organizacija poziva ljude da čine nasumična dobra djela i učine svijet ljepšim.
Ovaj pokret je populariziran na naljepnicama širom Sjedinjenih Država i potiče Amerikance da iznenade jedni druge dobrim djelima.

Direktorica fondacije Kelsey Gryniewicz zagovara aktivnosti kao što je anonimno ostavljanje hrane na susjedovom kućnom pragu i plaćanje kafe osobi koja čeka u redu iza vas.

„Ne radi se samo o pojedinačnim djelima već o promjeni mentaliteta iz dana u dan,“ kaže ona. Svjetski pokret ljubaznosti predstavlja rad organizacija u 23 zemlje. „Pokret je nadišao razinu lokalnog poduhvata“, kaže generalni sekretar Michael Lloyd-White.

Međutim, nije lako izmjeriti učinak ovog pokreta.

Svake godine Fondacija za dobrotvornu pomoć objavljuje Svjetski indeks davanja, koji pokušava pratiti različite vrste davanja u 146 zemalja širom svijeta.

Fondacija prikuplja podatke uz pomoć ankete te rangira zemlje prema broju ljudi koji su volontirali, nasumice pomogli nepoznatim osobama ili donirali novac u dobrotvorne svrhe.

Prošle godine je na prvom mjestu bila Australija u kojoj trećina populacije volontira svaki mjesec i dvije trećine tvrde da su pomogli nepoznatoj osobi na ulici ili donirali novac u dobrotvorne svrhe.

Lisa Grinham iz australskog ogranka Fondacije kaže da se uspon dogodio zbog poplava koje su zahvatile Queensland i Victoriju godinu dana ranije, ističući da brojke imaju tendenciju rasta u teškim vremenima za naciju.

Međutim, svjetski trend je drugačiji, kako kaže John Law, izvršni direktor Fondacije. Broj dobrih djela je prošle godine zbog globalne recesije opao za nekoliko stotina miliona.

Singapur je s 91. pao na 114.mjesto u Svjetskom indeksu davanja 2012.godine. Njihov vlastiti indeks dobrote pokazuje da je daleko manji broj ljudi prošle godine učinilo dobro djelo.

William Wan za to okrivljuje „borbu trbuhom za kruhom“, povećanje troškova stanovanja i prevoza.

U Sjedinjenim Državama koje su prošle godine pale na peto mjesto, tim akademika radi na programu suosjećanja i milosrđa u školama kako bi spriječili dalji pad. Richard J Davidson iz Centra za istraživanje zdravog uma na Univerzitetu Wisconsin-Madison smatra da se razina ljubaznosti u društvu može povećati ako se djecu od ranog djetinjstva počne učiti empatiji i suosjećanju.

„Suosjećanje treba smatrati vještinom koja se obukom može kultivirati“, kaže Davidson.

Program ljubaznosti se trenutno podučava u deset škola diljem Wisconsina.

"Projekat je još uvijek u fazi istraživanja, ali rani znakovi su obećavajući“, kaže on.

Međutim, nisu svi uvjereni da je usmjeravanje na empatiju korisno za društvo.

„Mi smo učinili altruizam svetim objektom toliko da smo zaslijepljeni njegovim štetnim učincima“, kaže Barbara Oakley sa Univerziteta Oakland u Michiganu.

U svojoj novoj knjizi pod nazivom „Patološki altruizam“ ona govori o negativnim učincima, kako kaže, kulturalne opsjednutosti pojmom dobrote.

„Pogrešno je mišljenje da je empatija univerzalno otapalo. Pomaganje drugima je često vezano uz vašu vlastitu narcisoidnost. Ljudima često nije potrebno ono što vi mislite da im je potrebno,“ kaže ona.

Kelsey Gryniewicz smatra da Američki pokret ljubaznosti nije krivac za to tvrdeći da postoje praktične i opipljive prednosti aktivnosti koje oni preporučuju.

„Ne radi se o tome da držimo ljude u balonu dobrote“, kaže ona.

William Wan iz Singapura na to dodaje:

„Moramo biti realistični. Ne smijemo biti naivni. Pokret ljubaznosti ne može riješiti sve naše probleme, ali ako može riješiti samo neke od naših problema, zašto ga onda ne iskoristiti?“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG