Dostupni linkovi

logo-print

Milovanović: Nalazili smo zapaljena i zakopana tijela


Haški sud

Haški sud

Na haškom suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je višednevno svjedočenje bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Republike Srpske Manojla Milovanovića.

On je kao zamjenik Ratka Mladića u ratno vrijeme,opisao tijekom glavnog ispitivanja - odnos između Generalštaba i tadašnjeg predsjednika kao vrhovnog zapovjednika, naglašavajući kako je vojska provodila direktive Karadžića, koji zapovjedno odgovara za zločine koji su pri tom počinjeni.

Tijekom trećeg dana svjedočenja Milovanovića, optuženi je tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao dati drugačije značenje svojim Direktivama, nego što to smatra tužiteljstvo, optužujući ga za etničko čišćenje i genocid.

Milovanović, koji za razliku od nekih svjedoka - oficira VRS-a nije servilno odgovarao na pitanja svog nekadašnjeg pretpostavljenog, iznio je niz neugodnih detalja o korištenju civila u vojnim operacijama srpskih snaga, Armije Bosne i Hercegovine, ali i samog UNPROFOR-a. Poput primjerice, prijedlog o razmjeni stanovništva francuskog generala Filipa Moriona 1993.godine, nakon što su zaustavljene ratne operacije na području Srebrenice.
Milovanović, koji za razliku od nekih svjedoka - oficira VRS-a nije servilno odgovarao na pitanja svog nekadašnjeg pretpostavljenog, iznio je niz neugodnih detalja o korištenju civila u vojnim operacijama

„Tog 14.ožujka je nametnuo meni da se muslimansko stanovništvo iz Srebrenice prebaci u Tuzlu, a srpsko stanovništvo ako hoće iz Tuzle, 17500 Srba da se prebaci u Podrinje. Ja sam ga upozorio da je to etničko čišćenje bez obzira što on hoće da spasi civilno stanovništvo. Rekao je – to je moj problem. To smo morali, ja i (Zdravko) Tolimir smo pregovarali s njim, da zapišemo“, prepričao je događaj svjedok.

Karadžić je ispitivao Milovanovića o prirodi, prema njegovim riječima građanskog rata u Bosni i Hercegovini – kako bi opravdao raseljavanje civilnog stanovništva, protiv kojeg tvrdi da nije imao ništa.

„Svi civili koji su pomjerani, nisu pomjerani s namjerom da se nikada više ne vrate. Nego da se sklone od borbi. Jel' to u osnovi bio i naš stav? Zasnovan na zakonu. Bilo da se radi o Srbima ili muslimanima“, ispitivao je optuženi.

Optuženi je također ustvrdio, različito od tužiteljstva, kako je propuštao humanitarne konvoje za Srebrenicu, što je nakon toga rezultiralo dodatnim napadima na srpske snage.

Prilikom iskaza Milovanovića mogli su se čuti zastrašujući detalji ubijanja, prethodno mučenih civila srpske nacionalnosti. Karadžić je te informacije želio predstaviti sucima kako bi se prikazalo da su ratni zločini bili učestala pojava na svim zaraćenim stranama, koje nije trebalo zapovijediti ili organizirati, nego su osveta i koristoljublje bili njihov glavni pokretač. Pa tako i u slučaju Srebrenice.

„Da sjećam se tijela koje smo iskopali u Kamenici. Nalazili smo po nekoliko leševa međusobno povezanih bodljikavom žicom. I opasanih oko bivšeg stoga sijena. Tako su zapaljeni i tako su skončali. I tako su zakopani, ne mogu reći sahranjeni. Nego su zakopani tako povezani između sebe“, prisjetio se svjedok.

Karadžić navodno želio smijeniti Mladića

Milovanović je također prethodno opisao kako je on osobno zaustavio ulazak VRS-a u Srebrenicu 1993.godine jer se bojao osvete nad civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti te gubitaka vlastite vojske.



Optuženi je želio svaliti zapovjednu odgovornost za mnoge akcije, pa i onu u Srebrenici, na zapovjednika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića tvrdeći kako je puno puta postupao po svom. Karadžić je ispričao sucima kako je želio, zbog pritisaka, smijeniti Mladića s mjesta zapovjednika Glavnog štaba i prebaciti ga u političko rukovodstvo te na to mjesto postaviti Milovanovića, koji je to pak odbio tri puta od 1993.do 1995.godine.

„Rekao sam da imamo obavezu jedni prema drugima te da je Mladić zdrav i sposoban zapovjedati vojskom te da se ja osjećam bolje kao načelnik Glavnog štaba“, naveo je svoje razloge odbijanja 1993.godine.

„Razloge odbijanja u 8.mjesecu 1995.godine bili su malo prostiji i jednostavniji. Rekao sam Vama i (Momčilu) Krajišniku - koja bi budala preuzela vojsku u tako širokom frontu i onda prihvatila odgovornost za gubitak teritorija?“, ponovio je svoje riječi iz spornog vremena svjedok.

Milovanović je potvrdio Karadžiću kako je UNPROFOR snabdijevao oružjem Bošnjake u Srebrenici u vrijeme 2 godine kada je to trebala biti demilitarizirana, zaštićena zona. „Nitko me ne može uvjeriti u drugačije“, rekao je svjedok prisjećajući se jedne prilike dok je paket pomoći vjetar odnio na srpske položaje i u kojem su navodno vojnici pronašli municiju.

Milovanović će dovršiti svjedočenje u ponedjeljak. Za sljedeći tjedan su najavljeni kao svjedoci - bivši istražitelj tužiteljstva Din Mening (Dean Manning), kanadski Srbin Robert Đurđević koji je u izjavi haškim istražiteljima opisao svoje susrete s optuženim tijekom događanja u Srebrenici u srpnju 1995.godine te bivši pomoćnik Ratka Mladića za organizacijsko-mobilizacijske i personalne poslove Petar Škrbić.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG