Autor: Imogen Foulkes; BBC, prevela: Ena Stevanović
Švicarci ovog vikenda izlaze na referendum koji će odlučiti hoće li biti odobren novi strogi zakon kojim se ograničavaju primanja izvršnih direktora kompanija. Ukoliko bude odobren, ovaj zakon bi ograničio primanja menadžera koja ne bi smjela biti viša od 12 puta od primanja najniže plaćenih radnika iste kompanije.
Inicijativu pod nazivom 1:12 su pokrenuli Mladi švicarski socijalisti koji su skupili stotinu hiljada potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
Ovo je drugi put ove godine da Švicarci izglasavaju visinu najviših primanja. U martu tekuće godine su izglasali ukidanje velikih bonusa i zabranu zlatnih rukovanja i oproštaja.
Oba referenduma su odraz sve većeg bijesa Švicaraca zbog činjenice da direktori velikih kompanija zarađuju i do 200 puta više od njihovih zaposlenika.
Ove godine je isplivao podatak da je švicarski bankarski div UBS dodijelio 2,6 milijuna dolara u bonusima, što je brojka koja je jednaka gubicima te banke u 2012. godini.
„Ovi menadžeri su u proteklih nekoliko godina jako mnogo zarađivali, i previše,“ kaže mlada socijalistkinja Corinne Fankhauser. „Na primjer, izvršni direktor Credit Suisse je u jednom trenutku zarađivao 820 puta više nego što je zarađivao najniže plaćeni zaposlenik. Dakle, ove plaće doista nisu normalne i mi to želimo zaustaviti.“
Izgledati pohlepno
Mladi socijalisti su osmislili pametne načine vođenja kampanje, dijelili su čokoladne kolačiće na ulicama i govorili su prolaznicima da ih mogu uzeti 12 ako žele.
Naravno, niko nije uzeo 12 kolačića jer prolaznici nisu željeli izgledati toliko pohlepno. Isti takav stav, kažu mladi socijalisti, bi se trebao primijeniti i na primanja izvršnih direktora.
Međutim, iako su multi milujunske plaće menadžera banaka preplavile naslovnice švicarskih novina, to je samo jedan dio priče.
Prava okosnica švicarske ekonomije su stotine malih i srednjih poduzeća širom zemlje. Ovaj zakon bi utjecao i na njih.
Kvalitet je prioritet
Thomas Gerber je izvršni direktor i vlasnik kompanije Amarena AG koja proizvodi kuhinje i namještaj. Kompanija je mala, ali ima klijente na četiri kontinenta.
Gerber ima osam zaposlenika i zarađuje svega 1.3 puta više od njih i nema želje za više.
„Mislim da je ovo jako loše za imidž Švicarske i za nas proizvođače koji dospijemo na naslovnice samo zbog ovih pretjeranih primanja menadžera.“
„Švicarska nije samo puna velikih kompanija, mi smo društvo. Mislim da se moramo vratiti kvaliteti proizvoda. To je važan dio našeg poslovanja, a ne ogromne plaće,“ objašnjava on.
Glupe odluke
Međutim, ne dijele svi Gerberovo mišljenje. Mnogi vlasnici kompanija i menadžeri strahuju da će ovim predloženim ograničenjima biti kažnjeni svi švicarski poslodavci i to zbog pogrešaka pojedinaca.
U skladu sa politikom kompanije, Kurt Schaer, vlasnik i direktor kompanije BikeTec koja proizvodi bicikla na električni pogon, zarađuje oko pet puta više nego njegovo osoblje i također kaže da ne želi više.
„Naravno da sam protiv previsokih primanja,“insistira on. „To nije dobro za imidž. Ali mi u osnovi ne želimo da vlada ima utjecaj na kompanije. Na dioničarima je da odluče koliko žele platiti upravi i zaposlenicima.“
Schaer upozorava da bi donošenje zakona 1:12 koštalo njegovu kompaniju vremena i novaca kako bi dokazali državnim inspektorima da se BikeTec već pridržava pomenutih ograničenja.
„Morali bismo zaposliti više ljudi u odjelu za računovodstvo,“ kaže on. „Ja želim trošiti novac na stvaranje novih proizvoda i otvaranje novih tržišta, a ne na sprovođenje nekih glupih odluka.“
Snižavanje plaća
Švicarska vlada također ne podržava novi zakon, ističući da Švicarska ima relativno uspješnu tradiciju socijalnog partnerstva između poslovnih lidera i zaposlenika.
„Naš način usaglašavanja primanja je rezultirao dobrim radnim mjestima i vrlo malom nezaposlenošću,“ rekao je ministar trgovine i ekonomskih odnosa Johann Schneider-Ammann.
„Ja bih to nazvao švicarskim receptom za uspjeh i ne bih želio ugroziti ovaj vrijedni sustav.“ „Ukoliko bi zakon prošao, najniža primanja ne bi porasla , mnogo je vjerovatnije da bi sva primanja išla nadolje.“
Neki poslovni lideri tvrde da bi ograničavanje primanja na tako ekstreman način značilo da švicarska vodeća poduzeća ne bi bila u stanju privući vrhunske stručnjake jer im ne bi mogli isplatiti najviše plaće. Međutim, ovaj argument nije previše korišten jednostavno zbog toga što su u proteklih nekoliko mjeseci ankete pokazale da samo spominjanje najviših plaća iritira švicarske birače. Više odjeka je imao argument da bi strane kompanije mogle odlučiti da ne otvaraju podružnice u Švicarskoj zbog ograničenja u primanjima, što bi dovelo do povećanja nezaposlenosti i pada prihoda od poreza.
Međutim, u konačnici ni vlada ni poslovni lideri neće imati zadnju riječ. Umjesto toga, zbog duge tradicije izravne demokratije, švicarski birači će biti ti koji odlučuju.
Ankete pokazuju da su mišljenja Švicaraca podijeljena, iako najnovija istraživanja ukazuju na to da birači ipak vjeruju da je 1:12 prevelik korak.
Ali sama činjenica da se u Švicarskoj održava referendum samo nekoliko mjeseci nakon što su se obrušili na bonuse je jasna poruka direktorima ogromnih kompanija da previsoka primanja, baš kao i 12 kolačića, jednostavno izgledaju pohlepno.
Švicarci ovog vikenda izlaze na referendum koji će odlučiti hoće li biti odobren novi strogi zakon kojim se ograničavaju primanja izvršnih direktora kompanija. Ukoliko bude odobren, ovaj zakon bi ograničio primanja menadžera koja ne bi smjela biti viša od 12 puta od primanja najniže plaćenih radnika iste kompanije.
Inicijativu pod nazivom 1:12 su pokrenuli Mladi švicarski socijalisti koji su skupili stotinu hiljada potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma.
Ovo je drugi put ove godine da Švicarci izglasavaju visinu najviših primanja. U martu tekuće godine su izglasali ukidanje velikih bonusa i zabranu zlatnih rukovanja i oproštaja.
Oba referenduma su odraz sve većeg bijesa Švicaraca zbog činjenice da direktori velikih kompanija zarađuju i do 200 puta više od njihovih zaposlenika.
Ove godine je isplivao podatak da je švicarski bankarski div UBS dodijelio 2,6 milijuna dolara u bonusima, što je brojka koja je jednaka gubicima te banke u 2012. godini.
„Ovi menadžeri su u proteklih nekoliko godina jako mnogo zarađivali, i previše,“ kaže mlada socijalistkinja Corinne Fankhauser. „Na primjer, izvršni direktor Credit Suisse je u jednom trenutku zarađivao 820 puta više nego što je zarađivao najniže plaćeni zaposlenik. Dakle, ove plaće doista nisu normalne i mi to želimo zaustaviti.“
Izgledati pohlepno
Mladi socijalisti su osmislili pametne načine vođenja kampanje, dijelili su čokoladne kolačiće na ulicama i govorili su prolaznicima da ih mogu uzeti 12 ako žele.
Naravno, niko nije uzeo 12 kolačića jer prolaznici nisu željeli izgledati toliko pohlepno. Isti takav stav, kažu mladi socijalisti, bi se trebao primijeniti i na primanja izvršnih direktora.
Međutim, iako su multi milujunske plaće menadžera banaka preplavile naslovnice švicarskih novina, to je samo jedan dio priče.
Prava okosnica švicarske ekonomije su stotine malih i srednjih poduzeća širom zemlje. Ovaj zakon bi utjecao i na njih.
Kvalitet je prioritet
Thomas Gerber je izvršni direktor i vlasnik kompanije Amarena AG koja proizvodi kuhinje i namještaj. Kompanija je mala, ali ima klijente na četiri kontinenta.
Gerber ima osam zaposlenika i zarađuje svega 1.3 puta više od njih i nema želje za više.
„Mislim da je ovo jako loše za imidž Švicarske i za nas proizvođače koji dospijemo na naslovnice samo zbog ovih pretjeranih primanja menadžera.“
„Švicarska nije samo puna velikih kompanija, mi smo društvo. Mislim da se moramo vratiti kvaliteti proizvoda. To je važan dio našeg poslovanja, a ne ogromne plaće,“ objašnjava on.
Glupe odluke
Međutim, ne dijele svi Gerberovo mišljenje. Mnogi vlasnici kompanija i menadžeri strahuju da će ovim predloženim ograničenjima biti kažnjeni svi švicarski poslodavci i to zbog pogrešaka pojedinaca.
U skladu sa politikom kompanije, Kurt Schaer, vlasnik i direktor kompanije BikeTec koja proizvodi bicikla na električni pogon, zarađuje oko pet puta više nego njegovo osoblje i također kaže da ne želi više.
„Naravno da sam protiv previsokih primanja,“insistira on. „To nije dobro za imidž. Ali mi u osnovi ne želimo da vlada ima utjecaj na kompanije. Na dioničarima je da odluče koliko žele platiti upravi i zaposlenicima.“
Schaer upozorava da bi donošenje zakona 1:12 koštalo njegovu kompaniju vremena i novaca kako bi dokazali državnim inspektorima da se BikeTec već pridržava pomenutih ograničenja.
„Morali bismo zaposliti više ljudi u odjelu za računovodstvo,“ kaže on. „Ja želim trošiti novac na stvaranje novih proizvoda i otvaranje novih tržišta, a ne na sprovođenje nekih glupih odluka.“
Snižavanje plaća
Švicarska vlada također ne podržava novi zakon, ističući da Švicarska ima relativno uspješnu tradiciju socijalnog partnerstva između poslovnih lidera i zaposlenika.
„Naš način usaglašavanja primanja je rezultirao dobrim radnim mjestima i vrlo malom nezaposlenošću,“ rekao je ministar trgovine i ekonomskih odnosa Johann Schneider-Ammann.
„Ja bih to nazvao švicarskim receptom za uspjeh i ne bih želio ugroziti ovaj vrijedni sustav.“ „Ukoliko bi zakon prošao, najniža primanja ne bi porasla , mnogo je vjerovatnije da bi sva primanja išla nadolje.“
Neki poslovni lideri tvrde da bi ograničavanje primanja na tako ekstreman način značilo da švicarska vodeća poduzeća ne bi bila u stanju privući vrhunske stručnjake jer im ne bi mogli isplatiti najviše plaće. Međutim, ovaj argument nije previše korišten jednostavno zbog toga što su u proteklih nekoliko mjeseci ankete pokazale da samo spominjanje najviših plaća iritira švicarske birače. Više odjeka je imao argument da bi strane kompanije mogle odlučiti da ne otvaraju podružnice u Švicarskoj zbog ograničenja u primanjima, što bi dovelo do povećanja nezaposlenosti i pada prihoda od poreza.
Međutim, u konačnici ni vlada ni poslovni lideri neće imati zadnju riječ. Umjesto toga, zbog duge tradicije izravne demokratije, švicarski birači će biti ti koji odlučuju.
Ankete pokazuju da su mišljenja Švicaraca podijeljena, iako najnovija istraživanja ukazuju na to da birači ipak vjeruju da je 1:12 prevelik korak.
Ali sama činjenica da se u Švicarskoj održava referendum samo nekoliko mjeseci nakon što su se obrušili na bonuse je jasna poruka direktorima ogromnih kompanija da previsoka primanja, baš kao i 12 kolačića, jednostavno izgledaju pohlepno.
