Dostupni linkovi

logo-print

Sveučilištima u BiH upravljaju politike


Sjedište Rektorata Univerziteta u Sarajevu u zgradi Pravnog fakulteta

Sjedište Rektorata Univerziteta u Sarajevu u zgradi Pravnog fakulteta

Akademske slobode ovdje uopće ne postoje, a većina političara, sa vrlo oskudnim rezultatima rada, u BiH sigurno sklonište i utočište pronalazi upravo na bh. sveučilištima, konstatirano je, uz ostalo, na forumu sveučilišnih profesora. Na skupu koji je organiziralo Udruženje za razvoj akademskih sloboda u BiH, profesori su raspravljali o nimalo lijepoj situaciji u kojoj su se našla bh. sveučilišta. Stoga su i temu ovog foruma nazvali „Integracije ili centralizacije univerziteta u BiH“.

Sveučilištima u BiH, pa samim time i akademskom zajednicom ovdje, upravljaju politike. Profesore studenti viđaju više za političkim katedrama u parlamentima, nego na katedrama sveučilišta na kojima predaju.

Zbog svega toga, smatra profesor Samir Arnautović, predsjednik Udruženja za razvoj akademskih sloboda BiH, znanost je ovdje potpuno ugrožena:

„Politika izravno sudjeluje u izborima svih rektora, čak u izborima profesora u posljednje vrijeme“, konstatira Arnautović.

Na pitanje hoćemo li zbog toga snositi posljedice, Arnautović odgovara:

"Mi već snosimo posljedice. Vi znate da na npr. posljednjem kolu Erazmus plus programa niti jedan naš univrezitet nije dobio niti jedan projekat. Samim tim, naši studenti, naši profesori, ljudi iz BiH, iz bilo kojeg dijela BiH nisu imali priliku da dobiju kvalitetnu evropsku deukaciju, odnosno da razmijene iskustva sa kolegicama i kolegama u inozemstvu. I to je već ogromna šteta.“

Teško stanje u BiH i sve lošija svakodnevica generirani su upravo na bh. sveučilištima, smatra Arnautović:

„Mi kasnimo za onim što se dešava u Evropi i u organizacijskom i u znanstvenom smislu najmanje 20 do 30 godina. I ništa ne činimo da pokušamo da nadoknadimo to vrijeme. Problemi se multipliciraju i ja očekujem da će u budućnosti biti samo još gore“, upozorava ovaj profesor.

Duhovni pejzaž Hirošime

Na naše pitanje profesoru Dubravku Lovrenoviću, sa sarajevskog Univerziteta, kakvo je istinsko stanje na sveučilištima u ovoj zemlji, dobili smo odgovor - primitivno i banalno:
Dubravko Lovrenović

Dubravko Lovrenović

„Budući da je univerzitet postao mjesto za savršenu neodgovornost - možete dolaziti na posao, ne morate dolaziti, možete držati nastavu, ne morate držati nastavu, univeriztet je postao sigurno sklonište za propale političare, ne univerzitetu ne mogu propasti nikad jer ih čekaju njihove katedre. Univerziteti su postali mjesta rektora protiv kojih su podnesene višestruke prijave, inspekcijske i krivične. To su postala mjesta gdje dekan fakulteta potpisuje sebi izbor kao rektoru tog istog univerziteta. Dakle, to je stanje duhovnog pejzaža Hirošime“, ocjenjuje Lovrenović.

A da sve ovo ima svoje uporište, pokazao je nedavni izbor rektora na Univerzitetu u Tuzli. U prvom krugu glasovanja tijekom izbora novog rektora odmah je eliminiran profesor Naser Prljača, koji nije imao političko zaleđe. Enver Halilović, kojeg otvoreno podržava SDA, i Izet Žigić, kojeg na mjesto rektora pokušava postaviti SDP, nekoliko sati bili su u neizvjesnosti. Nakon šest sati nadmudrivanja oko izbora, niti jedan nije izabran jer nisu imali dovoljnu većinu u Senatu.

A kandidati za rektora, Halilović i Žigić, o političkim igrama na Univerzitetu u Tuzli hladno kažu:

„To je ružna stvar ako se politika uopšte umiješala. Ali najčešće se nijedna stvar ne može dogoditi u Bosni bez politike.“

„Vjerovatno nikad neće biti izbor rektora s obzirom na značaj te funkcije u društvu da neće biti i politike.“


Dodatni čimbenik koji nepovratno gura sveučilišta u provaliju je pojava alternativnih znanja koja su, prema mišljenju profesora Dubravka Lovrenovića, ustvari zla znanja koja nemaju kapacitet ponuditi bilo kakve smjernice bolje budućnosti u BiH:

„Iskustvo sarajevskog Univerziteta govori da je na djelu jedna gruba, rigidna centralizacija i da, zapravo, integracija služi samo kao paravan za provođenje centralizacije. Drugim riječima, neko bi sa barem minimalnom dozom ljudskoga poštenja, da ne govorim o intelektualnom poštenju i odgovornosti, danas morao kazati u ovoj zemlji:’Bolonja je mrtva, pokopajmo je dostojanstveno.’ Ako treba podićemo joj i spomenik, nije ni to problem, i onda krenimo od nule da vidimo kako ćemo, primjereno prilikama i mogućnostima ove zemlje, obrazovati mlade“, kaže Lovrenović.

Profesor Samir Arnautović upozorava akademsku zajednicu da je krajnje vrijeme da uvidi svoju odgovornost za raspad društva u BiH:

„Ja mislim da je, s obzirom da imamo situaciju takvu kakvu imamo u društvu, došlo krajnje vrijeme da se ljudi koji imaju znanje umiješaju i u politiku pokušaju da uvedu znanje kako kriterij, a ne pripadnost nacijama, političkim partijama ili ne znam čemu“, naglašava Arnautović.

Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina prati ekonomska kriza u kojoj se pronalaze isprazni izgovori na svaki problem pred kojim smo se našli. Svi, zapravo, zaboravljaju da već više od 20 godina ovdje jedino vlada kriza duha, morala i znanja.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG