Dostupni linkovi

logo-print

Šverc imigranata kroz Crnu Goru postao unosan posao


Granični prelaz između Srbije i Crne Gore Špiljani, ilustracija

Granični prelaz između Srbije i Crne Gore Špiljani, ilustracija

Dok određeni dijelovi nižih socijalnih grupa sa ovih prostora nastoje da, boraveći kao lažni azilanti u zapadnoevropskim državama, izvuku materijalnu korist, ilegalni imigranti sve više dolaze u Crnu Goru. Sudeći po objavljenim policijskim podacima, razmjere ove pojave postaju zabrinjavajuće.

Prema policijskoj dokumentaciji, šverc nelegalnih imigranata kroz Crnu Goru košta od 3.500 do 4.000 eura, a prema istom izvoru, policija je naročito zabrinuta zbog rasta broja tražilaca azila, odnosno, zloupotrebe sistema od strane migranata kojom obezbjeđuju privremeno legalan boravak, predah i prikupljanje sredstava za dalji put.

“Podaci prikupljeni u saradnji sa Direkcijom za azil MUP-a Crne Gore za period od 2011. do septembra 2013. godine pokazuju zabrinjavajući trend rasta broja tražilaca azila”, piše u dokumentu Uprave policije.

Nije bilo moguće dobiti sagovornika u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji bi mogao detaljnije govoriti o podacima u vezi sa ilegalnim imigrantima. Ni direktor vladine Kancelarije za sprječavanje trgovine ljudima Zoran Ulama nije bio u mogućnosti da odgovori na naše pitanje u vezi sa ilegalnim imigrantima koji često postaju žrtve trgovine ljudima.

"U Centru za azilante, trenutno se nalazi 35 lica", rekao nam je direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac, koji naglašava da taj broj stalno varira.

"Broj tražilaca azila se uvijek razlikuje od broja lica smještenih u Centru za smještaj azilanata jer jedan manji dio ne želi da bude smješten u Centru i onda drugim, nekad i nelegalnim, kanalima napušta teritoriju Crne Gore. Inače, u Centru za smještaj azilanata, od otvaranja u februaru boravilo je, zaključno sa današnjim danom, 530 azilanata", rekao je Šofranac.

"Državljani Turske, uz pomoć prevoznika i taksista iz Crne Gore, ugovaraju i organizuju poslove švercovanja imigranata, najčešće Kurda", navodi se u policijskim dokumentima čije izvode objavljuje dnevnik Vijesti.

Dalje se navodi da se imigranti preko Crne Gore švercuju za cijenu od 3.500 do 4.000 eura po osobi, a prema istim podacima, postoje tri glavna pravca prebacivanja Kurda preko teritorije Crne Gore.

Avionima iz Istanbula do Podgorice, a dalje vozilima ka Bosni i Hercegovini, odakle ih prevoze u u Hrvatsku i Italiju. Drugi pravac vodi iz Turske, odakle se autobusom ili avionom ilegalni imigranti prebacuju do Albanije odakle se raznim vozilima i taksijem švercuju ka Crnoj Gori. Preko Ulcinja ka Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji. Treći pravac šverca je iz Albanije preko Crne Gore ka Srbiji i dalje ka Austriji, preko Beograda ili Subotice.

Prema podacima policije, osim Kurda, preko Crne Gore su prebacivani i imigranti iz Pakistana, Alžira, Maroka, Avganistana, Sirije, Tunisa.

"Problem je evidentan, ali mislim da Crna Gora postiže dobre rezultate u njegovom rješavanju", rekao je za naš program, član skupštinskog Odbora za bezbjednost Luiđ Škrelja.

"Problem ilegalnih imigranata nije samo problem Crne Gore, već svih država u tranziciji, a pogotovo ovih na balkanskom prostoru gdje se svašta izdešavalo, a ni Crna Gora nije ostala imuna. Crna Gora je potpisnica sporazuma koji nas obavezuju da na adekvatan način smjestimo, brinemo i na kraju omogućimo put ka odredištu, odnosno, zemlji iz koje su došli", naglašava Škrelja.

“Ilegalne migracije imaju i dalje uglavnom karakter tranzita preko teritorije Crne Gore“, piše u policijskom dokumentu Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.

Imajući u vidu i dokumentovan podatak da azilanti boravak u Crnoj Gori koriste za predah i "prikupljanje sredstava", nameće se pitanje - da li privremeno legalan boravak koriste i za odredjene kriminalne aktivnosti.

"MUP je prošle godine izvršio 2-3 akcije i ova problematika se nalazi pod budnom pažnjom Uprave policije. Ne možemo prenebregnuti činjenicu da se sa imigrantima pojavljuju i 'sive zone' i aktivnosti kojima se oni bave. To je, prije svega u nadležnosti drugih državnih organa, ali iz iskustva mogu reći da sasvim sigurno ima i 'organizovanih aktivnosti'", kaže direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG