Dostupni linkovi

logo-print

Švedska zbog izbjeglica uvodi privremene graničene kontrole


Ilustracija

Ilustracija

Švedska je objavila uvođenje privremenih graničnih kontrola zbog ogromnog priliva migranata i izbjeglica u tu skandinavsku zemlju. Reuters istovremeno objavljuje da, po svemu sudeći, norveška arktička granica sa Rusijom postaje sve češća ruta za migrante koji žele ući u zapadnu Evropu.

Na Malti se u četvrtak održava drugi sastanak lidera EU i afričkih država na kojem se razmatraju mjere za smanjenje priliva izbjeglica sa tog kontinenta.

Švedska privremna granična kontrola stupa na snagu u podne po lokalanom vremenu i predviđeno je da traje 10 dana. Švedski ministar unutrašnjih poslova Anders Ygeman obrazložio je da je da su se na taj korak odlučili zbog ogromnog novog talasa izbjelica koji bi mogao "predstavljati prijetnju po javni red".

Procjenjuje se da će oko 200.000 migranata ući u Švedsku ove godine, najviše po broju stanovnika nego u bilo kojoj drugoj EU članici.

Ygeman je rekao da je švedska vlada lijevog centra ovako reagovala u „cilju da obezbjediti sigurnost i stabilnost, ne da ograniči broj tražilaca azila, već da imaju bolju kontrolu nad talasom tražilaca azila u Švedskoj“.

Naš cilj je za ostatak EU kristalno jasan – Švedska je zemlja koja na svojim leđima nosi ogromnu odgovornost za izbjeličku krizu. Ako se mi borimo sa ovim zajedničkim izazovom, i ostale zemlje moraju preuzeti svoju odgovornost“, kaže švedski ministar unutrašnjih poslova.

Granične kontrole će, tvrde vlasti u Stokholmu, poboljšati proces registracije novih tražilaca azila i spriječiti ljude i da u tu zemlju ostaju ilegalno.

Fredrik Bengtson, portparol Švedske agencije za migarcije, kaže da ljude koje dolaze vlasti trenutno autobusima odvode do kancelarija za registraciju, ali „nakon što dođu tamo, mnogi ne ulaze na registraciju već jednostvno nestaju“.

Nova ruta iz Rusije u Norvešku preko Arktika

Prema Skandinavskom poluostrvu, sudeći prema pisanju Reutersa, stvara se još jedna migranstka ruta. Iako nailazi zima, norveška arktička granica sa Rusijom postaje jedna od najbrže rastućih ruta za tražioce azila koji se žele domoći Zapada Evrope.

Polarne noći, kada sunce ne izlazi od kraja novembra do kraja januara, nijesu obeshrabrile sve veći broj Sirijaca, Avganistanaca, Iračana i drugih da se upute ovom ledenom rutom prema sigurnosti.

Više od četiri hiljade ljudi je od avgusta prešlo granicu, navode norveške vlasti, koje je iznenadio povećan broj izbjeglica. Brinu da će mnogi ljudi umrijeti na putu.

Polarne noći nastupaju uskoro, a izbjeglice stižu. Mnogi bi na tom putu prema slobodi i sigurnosti mogli da izgube živote “, navode norveške vlasti.

Izbjeglice pak kažu: “Ovaj je put sigurniji, jer ne moramo prelaziti more.”

Ipak, broj ljudi koji bira arktičku rutu za sada je minoran u poređenju skoro 800.000 ljudi koji su na obale Evrope stigli preko Mediterana. Na tom putu ih je umrlo ili nestalo u moru 3.440, među njima i veliki broj djece.

EU i afričke nacije formiraju migrantski fond vrijedan 1.8 milijardi eura

O ovima koji stižu preko Mediterana drugi dan zaredom na summitu lidera EU i afričkih država razgovara se ne Malti u glavnom gradu Valeti. Da bi se zaustavio talas izbjeglica sa afričkog kontineta dvije strane potpisuju ugovor vrijedan 1.8 milijardi eura koji će se zvati Hitan fond za Afiku.

Sastanak svetskih lidera na Malti

Sastanak svetskih lidera na Malti

U zamjenu za uspostvljanje ovog fonda Evropa očkuje od afričkih država da smanje dolazak migaranta iz Afrike i da poboljšaju repatrijaciju onih koji se u u EU ne uspiju kvalifikovati za azil.

Oko 150.000 ljudi iz Eritreje, Nigerije i Somalije stiglo je u toku ove godine u EU uglavnom preko Italije i Malte. No taj broj je znatno niži od onog od 650 hiljada većinom Sirijaca koji su iz Turske, preko Grčke te dalje balkanskom rutom stigli u EU.

Većina njih ide prema Njemačkoj i Švedskoj. Njemačka kancelarka Angela Merkel. koja je rekla da očekuju do milion tražilaca azila u njenoj zemlji ove godine, pod velikim je pristikom njemačke javnosti i političkih krugova, uključujući i koalicionih partnera socijaldemokrata. Ona je 11. novembra došla na Maltu, a razgovori na summitu u srijedu popodne još jednom su podcrtali duboke razlike između EU članica oko migrantske krize.

Mađarska je ponovo kritikovala Njemačku zbog najave da planiraju da vraćaju nazad sirijske izbjeglice u prvu državu EU u kojoj su ušli, čime bi se ponovo uvela Dablinska regulacija za azil. Belin međutim kaže da to neće uključivati Grčku, prvu zemlju ulaska većine izbjeglica.

“Dablinski sistem je mrtav” poručio je mađarski ministara vanjskih poslova Peter Szijjarto uz optužbe na račun “neodgovornih izjava” njemačkih političara koje su kaže, neki migranti interpretirali kao pozivnicu da dođu u Evropu.

EU je ranije postigla sporazum o kontroverznom programu relokacije hiljada migranata, ali je do sada samo 130 njih uspješno prebačeno iz Grčke i Italije.

Da izbjeglice nijesu samo problem već mogu biti i prednost ukazala je direktorica Međunarodnog monetanog fonda (MMF) Christine Lagarde koja je pozvala bogate zemlje da učine mnogo više po pitanju prijema izbjeglica, ocjenivši da bi oni mogli da pospiješe privredni rast.

"Mnogo zemlje su pristale da prime veliki broj izbjeglica i sve su učinile da im obezbijede hranu i smještaj. Međutim, neke razvijene zemlje treba da učine više po tom pitanju", rekla je ne precizirajući o kojim zemljama je riječ.

Šefica MMF-a je pozvala na jačanje kapaciteta tržišta rada, dodatnu radnu obuku izbjeglica, kao i olakšanu proceduru za priznavanje njihovih profesionalnih kvalifikacija.

Talas izbjeglica u Evropi bi mogao da smanji "starenje stanovništva" čime bi se smanjio pritisak na troškove sistema penzionog fonda i zdravstva, smatra ona.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG