Dostupni linkovi

logo-print

I u BiH sve veća podrška akciji "Kruh, hljeb za kasnije"


Ilustracija

Ilustracija

Sit gladnome ne vjeruje! Stara je to poslovica koja bi se dala primijeniti na bh. političare i narod koji ih je birao. Naime, sve je više onih koji nemaju ni za hljeb . Nekad je to bila floskula, danas notorna činjenica. Pa kad već vladajući ne pomažu, udružili su se građani. Tako je nastala akcija „Kruh, hljeb za kasnije“, unaprijed plaćen hljeb koji zatraži neko ko nema novca da ga kupi. Ova humana akcija izvorno je nestala u Hrvatskoj, a u BiH sve je više građana koji je podržavaju i tako pomažu jedni drugima.

„Rovim po kantama, ako nađem nešto prodam na otpadu i četiri, pet maraka dnevno - i to je to.“

Bez obzira u kojem dijelu BiH se nalazite, siromaštvo je okrutna sudbina. Poput Zejnila iz Sarajeva, mnogi su prisiljeni prositi za život, skupljati otpatke i nadati se da ih neće mimoići barem jedan obrok u javnoj kuhinji:

„Ne možeš doći na kontejner da nema neko. Ne znam šta bih vam rekao. Sad ovo sve više postaje praksa.“

Niske plate i penzije, ako ih uopšte ima, i loši socijalini programi svrstali su BiH među najsiromašnije zemlje regije. Inicijativa koju je pokrenula grupa građana „Kruh, hljeb za kasnije“ pokušaće osigurati barem jedan prehrambeni artikal za najugroženije. Ideja je da građani kada kupuju hljeb za svoju porodicu kupe još jedan, koji ostaje na posebno označenom mjestu i po njega može doći svako ko nema novca.

Ova humana akcija, koja je izvorno nastala u Hrvatskoj, u BiH se počela realizirati zahvaljujući Ivani Mandžo Skoko, koja iz rodnih Gruda ideju pokušava prenijeti na cijelu BiH:

„Počelo je spontano. Odaziv je zaista ogroman. Puno udruga studenata se javilo. Sad već u Zenici lijepe letke, zatim Brčko, Prijedor, Sarajevo, Tuzla, Mostar, Čapljina, Stolac, Donji Vakuf, Zavidovići...“, kaže Ivana.

Akcija je i zvanično krenula jučer. Zasad se na popisu nalazi 15 pekara i trgovina. Od zaposlenice jedne zeničke pekare Hasibe Delalić doznajemo:

„Tek smo jučer počeli, ali ima. Nešto se nađe. Uvijek je u korpi nešto. Imamo stari hljeb, imamo mušterije koje kupe i koje ostave hljeb i imamo mušterije koje dolaze i uzimaju taj hljeb“, kaže Hasiba.

Ozbiljnost akciji dalo je i Udruženje obrtnika iz Tuzle, koje je sa općinskim vlastima napravilo i konkretan plan po kojem će svaka mjesna zajednica imati barem jednu pekaru u kojoj će se dijeliti hljeb za najugroženije.

„I mi smo se odlučili uključiti u tu akciju. S obzirom da su članovi našeg udruženja pekari sa područja opštine Tuzla, njih ima oko 120 registrovanih, s tim što mi nebismo sve pekare uključili jer to bi bilo prosto nemoguće, ali ćemo uključiti dio. Donijeli smo okvirni plan, mada to još nije i sad se ispituje zainteresovanost ostalih. Kakva je situacija, vjerujte da će za još malo većina nas biti socijalna kategorija“, navodi sekretarica Udruženja Slađana Jovičić.

Iako akcija jos uvijek nije krenula u Sarajevu, zahavaljujći društvnim mrežama građani su informisani i žele pomoći:


U zemlji u kojoj je 22 posto stanovništva siromašno, preko 40 posto na granici siromaštva, rijetki su političari koji sudjeluju u humanitarnim akcijama - iako mnogi od njih zarađuju mjesečno i do 22. najniže bh penzije. U zemlji apsurda, ponovno će “za hljeb sa strane” prvi dati novac oni koji od svojih primanja jedva preživljavaju, jer, za razliku od vladajućih elita, oni znaju šta znači nemati.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG