Dostupni linkovi

logo-print

Nepovjerenje, preprodaja, carina: Sve granice humanitarne pomoći


Pomoć iz Leverkuzena za građane BiH

Pomoć iz Leverkuzena za građane BiH

Nakon poplava, Bosna i Hercegovina je na pragu humanitarne katastrofe. Milion i po ljudi u BiH i 40 posto teritorije pogođeno je poplavama. A samo za jedan obrok dnevno i litru vode ugroženima potrebno je million i po KM. Pomoć stiže sa svih strana. Solidarnost je na djelu. No pomoć ne stiže uvijek brzo do onih kojima je najpotrebnija, uglavnom zbog administrativnih, ali i drugih prepreka. Sjenu baca i nepovjerenje, uglavom prema institucijama vlasti. No nadležni poručuju da će stati u kraj svakom obliku zloupotrebe humanitrane pomoći.

Zbog poplava u BiH svoje domove napustilo je 46.000 osoba, koje su smješteni u 25 kolektivnih centara. Posljedice katastrofe su još uvijek nesagledive, ali predsjednik Crvenog krsta/križa BiH Rajko Lazić ipak očekuje:

„Izvjesno je da će u narednih godinu dana biti gužva na vratima i skladištima Crvenog krsta. Možemo da pretpostavimo kakve su posljedice ugroženosti domaćinstava koja su u jednom trenutku ostali i bez imanja i bez onoga čime se bave.“

Slike potopljenih gradova, sela, kuća srušenih zbog klizišta obišle su svijet. Pomoć stiže sa svih strana. Iz susjednih zemalja, Evropske unije, od dijaspore, kao i iz BiH. Pero Pavlović, predsjednik Štaba civilne zaštite HNK-a kaže da se Hercegovina digla na noge:

„Preko 300 tona pomoći s hercegovačkog područja upućeno je u sjeverne dijelove. Ako k tome dodamo nekoliko stotina dragovoljaca koji su se javljali ili koji dnevno odlaze pomagati, to je ustinu jedna hvale vrijedna potpora.“

No pitanje je da li je ta pomoć i stigla do onih kojima je najpotrebnija. O tome svjedoče izjave stanovnika Doboja i Bijeljine.

O zloupotrebama pomoći o kojima se već danima u javnosti govori, Branko Leko, generalni sekretar Crvenog krsta/križa BiH kaže:

„Do nas nije došla nijedna zvanična potvrda o zloupotrebi u bilo kojoj od organizacija Crvenog krsta/križa BiH, a za svaku ćermo uputiti da se maksimalno istraži, da se provjeri i ako se dokaže da se onda institucije države time pozabave. Ono što određeni portali ili ljudi neformalno objavljuju, bez poptisa, to nije na nama, to neka institucije države istražuju.“

Zbog informacija koje su prenesene putem društvenih mreža o mogućoj preprodaji proizvoda iz paketa pomoći, mnogi su na proizvodima pisali slovo H. Tada su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove vrlo jasno poručili. Ibrahim Tirak, direktor Uprave:

„Ne znam ja kako će oni proći koji su to počeli da rade. Mi smo se dogovorili, ne samo da ćemo ih kazniti, mi ćemo svaki taj objekat zatvoriti. Mi ćemo naći načina. Kad se traži, nije to problem. Mi smo stvarno ozbiljno shvatili i stavili se na raspolaganje da pomognemo koliko možemo.“

No u BiH mnogi ne vjeruju vlastima. Koliko imaju povjerenja u rad institucija pokazuje i podatak da je na račun Vlade Federacije do prije dva dana uplaćeno nešto manje od 150 hiljada eura, što je kap u moru potreba ugrožnih. Još jedan problem su carine. Kamioni humanitarne pomoći vraćaju se sa granica jer satima čekaju da uđu u BiH, a hrana se na visokim temperaturama kvari. Primjer su Nikšićani, koji su pomoć skupili i htjeli dostaviti Dobojlijama. Mediji su zabilježili:

Ratko Kovačević, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, to objašnjava ovako:

„Ja moram reći da mi nismo imali primjer da je roba vraćena sa granice, da je roba pokvarena zbog dugog čekanja i slično. Ono što se eventualno dešavalo u proteklom periodu to je činjenica da se određena pošiljka zadržala u nekoj od carinskih ispostava možda tri, četiri, eventualno do pet sati iz razloga što nije imala nikakvu dokumentaciju i morala je biti upućena na spajanje s određenim humanitarnim organizacijama ili organima javne uprave koji će pristati da budu krajnji korisnici. Bila je pošiljka humanitarne pomoći od Crvenog krsta Crne Gore i opštine Nikšić. U pošiljci među robom nalazilo se i pivo, a akcizna roba ne može biti predmet oslobađanja ako se radi o humanitarnim pošiljkama.“

I u Crvenom krstu/križu kažu da su imali sličan problem. Generalni sekretar Branko Leko:

„Ja razumijem ljude i to što su oni pripremali, dolazili su svojim kombijima, svojim vozilima, željeli su dovesti pomoć svojim najmilijima i možda suvome selu i svome mjestu. Međutim, mi u Crvenom križu/krstu nismo imali najave, te ja ne mogu kao pojedinac niti Crveni križ/krst kao institucija mijenjati propise države.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG