Dostupni linkovi

logo-print

Svaki treći građanin naoružan, svaki peti nelegalno


Oružje - ilustracija

Oružje - ilustracija

U BiH skoro 20 posto građana posjeduje ilegalno oružje, a 90 posto krivičnih djela izvrši se upravo ovakvim oružjem, podaci su UNDP-a.

Od završetka rata u BiH je oko 10.000 osoba stradalo od upotrebe nelegalnog naoružanja i, nakon saobraćajne nesreće, ovo je najveći uzročnik smrti u BiH.

Zakoni i sankcije za držanje i upotrebu nelegalnog oružja razlikuju se u entietetima, ali i među kantonima, pa se sankcije kreću od zatvorske do novčane kazne, koja je ponegdje izražena u bivšejugoslovenskim dinarima, pa su neprovodive.

Svaki treći građanin BiH je naoružan, a svaki peti nelegalno. Oko 1,200.000 komada raznog oružja nalazi se u rukama građana, a 750.000 je u nelegalnom posjedu, procjene su UNDP-a za 2010. godinu. Nažalost, zvaničnih podataka nema i ovo su samo procjene, ističe Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.

„Jedan dio je u posjedu vojske i policije, u procentu od 12 posto, a 88 posto je u posjedu civila. Od tog posjeda civila, 350.000 građani su obezbijedili dozvole - to su lovačka udruženja, agencije za zaštitu imovine i lica i građani koji su podnijeli zahtjev za dozvolu. A ostali dio je u posjedu civila nelegalno. Procjene su da je to oko 750.000“, navodi Hadžović.

Armin Kržalić o crnom tržištu: Do ručne bombe se može doći za samo 5 KM. Nešto malo je skuplja puška, koja se može naći za malo više para - u iznosu od 300 do 400 KM.
Oružje različitog kalibra lako je dostupno na crnom tržištu u BiH, pa se za relativno malo novca može doći do njega, kaže Armin Kržalić iz istog centra.

„Do ručne bombe se može doći za samo 5 KM. Nešto malo je skuplja puška, koja se može naći za malo više para - u iznosu od 300 do 400 KM. Ta ista
puška u Sloveniji košta oko 2.000 KM, a u Austriji ili Njemačkoj dostiže duplu cijenu, do nevjerovatnih 4.000. Nije neobično što je BiH početno mjesto za šverc oružjem i da se u zadnje vrijeme, prema izvještajima granične policije, sve češće pojavljuje šverc oružja sa rutom prema Hrvatskoj, gdje se najvjerovatnije skladišti oružje zato što se sigurno čeka uključenje Hrvatske u EU, gdje je faktički enormno veća cijena. Pištolj na crnom tržištu košta oko 150 maraka, dok se metak, zavisno od kalibra, može naći po cijeni od 0,40 do jedne marke“, kaže Kržalić.

Na nivou BiH ne postoji jedinstven zakon o držanju i upotrebi oružja. Entitetski zakoni su međusobno neusklađeni, a naročito loša situacija je u Federaciji, gdje gotovo svaki kanton ima svoj zakon, ističe Idriz Brković iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

„Situacija je da se negdje ilegalno nošenje oružja tretira kao prekršaj, negdje kao krivično djelo. Imamo situacija da su kazne negdje za nošenje, držanje, posjedovanje ilegalnog oružja smiješne. U nekim kantonima čak su još izražene u jugoslovenskim dinarima, tako da je to stanje koje je zabrinjavajuće“, ocjenjuje Brković.

U RS pooštreni uslovi za dozvole

zabrinajavajući su i podaci prema kojima je oko 15 posto djece dobi od 14 do 16 godina, i više od 25 posto u dobi od 17 do 19 godina došlo u dodir sa oružjem u svojim domovima. Prema važećim zakonima kazne za nelegalno posjedovanje oružja u Federaciji kreću se od tri godine zatvora do novačne kazne od 100 eura.

Istovremeno u drugom dijelu države, u RS, ova oblast regulisana je Krivičnim i Zakonom o prekršajima, pojašnjava Perica Stanić iz MUP-a RS-a.
Meci - ilustracija

Meci - ilustracija


„Ako neko nelegalno posjeduje, a ne može legalno posjedovati automatsku pušku, ona odgovara po Krivičnom zakonu i može da dobije kaznu zatvora. Međutim, ako neko nelegalno drži pištolj za pojasom, on će odgovarati jer ga drži mimo odredbi Zakona o oružju i municiji i biće novčano kažnjen između 4 i 12 hiljada KM“, kaže Stanić.

Stanić dodaje da su u novom Zakonu o oružju i municiji u RS pooštreni uslovi za dobijanje dozvola za nošenje oružja, te je napravljena razlika između dozvola za posjedovanje i dozvola za nošenje.

„Novina je da se mora pribaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za posjedovanje oružja, mora se proći praktična obuka i polagati pred komisijom praktični i teoretski dio. On je destimulativan i u smislu cijene koštanja takvog jednog odobrenja. Razdvojeno je prvi put na ovim prostorima nošenje od držanja tako da se posebno izdaje dozvola za nošenje - jer ne može onaj ko ima odobrenje za držanje da ga nosi bez te posebne dozvole. Oružni list za oružje i za nošenje važi pet godina, što znači da nakon njegovog isteka kandidat, odnosno imalac oružja ponovo praktično prolazi istu proceduru provjere u smislu ispunjavanja uslova iz Zakona o oružju. Druga stvar, podignuta je starosna granica na 21 godinu“, navodi on.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH upozoravaju da kompanije koje se bave proizvodnjom i prometom oružja i minsko eksplozivnih sredstava, među kojima i nekoliko državnih, nemaju adekvatno osiguranje. Savjet ministara BiH 2009. godine donio je Odluku o obavezi usklađivanja entitetskih, kantonalnih i propisa Brčko Distrkta o oružju i njihovom usklađivanju sa međunarodnim aktima, ali ova odluka se sporo provodi.

Neka od rješenja problema posjedovanja nelegalnog naoružanja u BiH ponudio je UNICEF, a to bi, između ostalog, mogla biti amnestija za građane koji ga dobrovoljno predaju, te podizanje svijesti javnosti o opasnostima držanja ilegalnog oružja.
XS
SM
MD
LG