Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Svađa dvije komore zbog korupcije oko detašmana


Dodjela dozvola za rad bh. firmi u Njemačkoj posvađala je Vanjskotrgovinsku komoru BiH i Privrednu komoru Federacije BiH. Ovih dana pljušte optužbe o korupciji i nezakonitoj dodjeli više dozvola nego što je propisano. Vanjskotrgovinska komora, koja je po novim pravilima samo posmatrač u cijelom slučaju, iznijela je optužbe na račun Privredne komore Federacije da rade netransparentno i da dodjeljuju više dozvola nego što im je namijenjeno, dok su Privrednu komoru RS pohvalili. Iz Privredne komore FBiH negiraju ove navode.

Detašmanska godina počela je 1. oktobra, što znači da je do tada trebalo biti dodijeljeno 2.000 dozvola za rad bh firmi u Njemačkoj - 1.300 u Federaciji i 700 u RS. Budući da firme imaju oko stotinjak radnika, više od 20.000 radnika već je trebalo biti raspoređeno u toj zemlji, mahom na gradilištima.

No, na adresu Vanjskotrgovinske komore koja nadzire dodjelu dozvola stiglo je mnoštvo pritužbi firmi u Federaciji da je proces dodjele bio netransparentan, te da nisu javno objavljeni ni kriteriji za dodjelu dozvola, što kako kaže Velibor Peulić, generalni sekretar VTK BiH, dovodi u sumnju cijeli proces.

„Privredna komora Federacije nekorektnim radom proteklih par godina – to je zapisnički konstatovano na sjednici našeg ministarstva, odnosno države Bosne i Hercegovine, mješovite komisije i predstavnika Njemačke – gdje je konkretno utvrđeno pogrešno postupanje u raspodjeli dvije trećine. Komisija koju je formirao ministar Šarović početkom ove godine, sa ciljem da se naprosto vratimo u taj dozvoljeni kontingent, je opet potvrdila nepostupanje po instrukciji koja je bila i prethodne godine. Privredna komora Federacije dovela je taj postupak u jedan nivo koji je ugrožavao proces", tvrdi Velibor Peulić.

Dozvole za rad u Njemačkoj dijele se svake godine po principu trećina za firme u RS i dvije trećine u Federaciji. No, Privredna komora FBiH je prema riječima Ivana Mandića, zamjenika generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH, više puta pa i početkom ove godine dodijelila više dozvola nego što joj pripada. Tako je ove godine od 1.300 predviđenih izdala 1.905 dozvola i skoro ispunila kvotu za cijelu državu.

„Znači, da je Hidrogradnja dobila pet detašmana, a trebala je završiti poslove u Njemačkoj, da ne bi vratili ljude, da ne bi izgubili dobit, tražili su dodatnu suglasnost za par detašmana, dakle, preko odobrenja koje je dobilo od komisije, i još par firmi koje su izvodile svoje radove u Njemačkoj. Tom podjelom na početku godine je napravljena greška, kardinalna greška na kojoj smo mi pozaradili. Ja sam dva puta uputio pismo ministru Šaroviću na lošu raspodjelu detašmana i na provođenje detašmanske politike", kaže Mandić.

Mahanje političkim pamfletima

Avdo Rapa, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, pak, kaže da je proces dodjele dozvola bio transparentan, te da tvrdnje kako je u Republici Srpskoj proteklo sve bez problema ne stoje.

„To je jedan politički pamflet, vrlo glupa izjava. Po mojoj procjeni, to uopšte nije tačno. Mi smo transparentnije radili – uđite u suštinu obrade predmeta, vidjećete da smo mi vrednovali određene kriterije propisane instrukcijom", navodi Rapa.

Izdavanje većeg broja dozvola nego što je njemačka vlada propisala može koštati i jedne i druge, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori, jer će naredne godine biti umanjen broj dozvola za izdavanje, a ugled firmi iz BiH narušen.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, pak, kaže kako očekuje da eventualne posljedice nepravilnosti u Federaciji neće uticati na izdavanje dozvola u RS.

„To nema negativnog uticaja za Republiku Srpsku jer će se onoliko koliko su oni prekršili, toliko će biti oduzeto od njihove kvote, a preduzeća RS-a će dobiti onoliko koliko im pripada u toj raspodjeli. Naša preduzeća nemaju takvih problema i mi vodimo računa u Privrednoj komori da nema nijedne primjedbe i dosadašnja praksa je pokazala da funkcionišemo u tom pogledu gotovo savršeno", konstatuje Đurić.

U Vanjskotrgovinskoj komori priznaju da se ovaj problem vuče proteklih deset godina, a bivši predsjednik VTK Ismet Kumalić objašnjava zbog čega je problem teško raspetljati:

„Negdje oko 1.200.000 KM upućuje da su to u najmanju ruku korupcija koja se vrti na godišnjem nivou oko detašmana.“

Iz VTK kažu i kako imaju informacije da iz Vijeća ministara BiH zovu i urgiraju za dodjelu dozvola određenim kompanijama. Ipak, smatraju da ovaj problem mogu raspetljati jedino privrednici koji su u ovoj priči na gubitku jer oni plaćaju dozvole, a ukoliko ih ne dobiju, mogu pretrpjeti velike gubitke zbog prekinutog ili otkazanog sklopljenog posla u Njemačkoj.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG