Dostupni linkovi

logo-print

Susjedi o BiH: Burek, ćevapi i život bez stresa


Dani Sarajeva u Beogradu, maj 2010.

Dani Sarajeva u Beogradu, maj 2010.

Istraživanje „Imidž Bosne i Hercegovine i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji“ koje je provela njemačka fondacija “Friedrich Ebert “ u saradnji s agencijom “Millenium promocija” iz Zagreba, donosi zanimljive podatke o tome kako se BiH doživljava u susjednim zemljama.

Voditelj istraživanja i autor studije je dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, kome je problematika imidža država uža specijalnost. O osnovnim podacima ovog istraživanja Skoko kaže:

„Istraživanje smo proveli krajem prošle godine, u novembru 2011. Imali smo 800 ispitanika u Hrvatskoj i 812 ispitanika u Srbiji. Htjeli smo istražiti, prije svega, povezanost sa Bosnom i Hercegovinom, zatim percepciju nekih odrednica Bosne i Hercegovine, isto tako odnose Hrvatske i Srbije sa BiH. Ono što nas je na početku dosta fasciniralo i ugodno iznenadilo jeste taj osobni odnos hrvatskih i srbijanskih građana prema Bosni i Hercegovini. Ako rezimiramo ove podatke, onda ispada da 41 posto svih građana Hrvatske ili je podrijetlom, ili je rođeno, ili ima najuže članove obitelji u Bosni i Hercegovini. I 35 posto građana Srbije isto tako je rodbinski ili podrijetlom vezano za BiH. Prema tome, očito nije svejedno ni građanima Srbije ni građanima Hrvatske što se događa u ovoj državi. Isto tako, mislim da Bosna i Hercegovina među njima može imati sjajne prijatelje i zagovaratelje.“

Sasvim su drugačiji podaci o tome kako često posjećuju BiH oni koji su iz nje otišli. Profesor Skoko navodi podatke o tome koliko je učesnika uključenih u istraživanje boravilo u Bosni i Hercegovini nakon ratnih zbivanja.

Samo četvrtina Srba i trećina Hrvata boravila je u BiH nakon rata – posjet rodbini, turistički posjeti, poslovni posjeti.

„Samo četvrtina Srba i trećina Hrvata boravila je u BiH nakon rata – posjet rodbini, turistički posjeti, poslovni posjeti. To je dosta zanemarivo ako uzmemo u obzir da dijelimo gotovo cijelu granicu s ove dvije države i da smo, s druge strane, toliko blizu i prometno, i geopolitički, i na svekolike druge načine povezani. Međutim, mislim da bi se vlasti u ovoj državi trebale zapitati zašto Bosna i Hercegovina nije još atraktivnija da privuče što više ljudi, ne samo da dođu, ne samo da je upoznaju, već i da ostave nešto novca – bilo kao turisti, bilo kao kupci, bilo kao ulagači.“

Koje su najveće vrijednosti BiH, koje su kategorije i potencijali najzanimljiviji susjedima u regiji?

„Gotovo da postoji koncenzus obje države da su to ljudi. I ispitanici u Hrvatskoj i ispitanici u Srbiji bosanskohercegovačke ljude smatraju najvećom vrijednošću ove države, što je iznimno zanimljiva kategorija na kojoj se itekako može graditi imidž. Kakva vam korist ako ljudi imaju dobro mišljenje o državi, a ne podnose ljude? Ovdje je suprotno, i mislim da je to jedna dobra kategorija. Na drugom mjestu je priroda, jer cijelo vrijeme govorimo da je Bosna i Hercegovina lijepa i da ima prirodne potencijale, da ima toliko raznolikosti, međutim, mnogi to ne znaju, mnogi ti ne vide. Ja sam ovdje u knjizi baš napisao razmišljanje jednog stručnjaka za imidž iz Amerike koji je bio tu prije dvije godine pa obišao cijelu našu regiju. Kad se vratio sa svoga puta, dolje od Mostara, pa Banjaluke i ovamo za Hrvatsku, pitao sam ga kakvi su dojmovi. On je na to odgovorio: 'A zašto mi nitko prije nije rekao da je Bosna i Hercegovina tako lijepa država? Sve sam drugo čuo o njoj, ali mi nitko nije rekao da ima toliko rijeka, toliko šuma, doduše malo ste ih previše zagadili, ali još se to da spasiti.'. Drago mi je da susjedi percipiraju tu kategoriju prirode. Nakon toga dolazi način života. To je ono – humor, život bez stresa, dobra hrana itd. To je taj način života koji sve više u ovom imidžu država igra neku značajnu ulogu. I onda dolazi do nekakvog razmimoilaženja u mišljenjima. Recimo, u Srbiji se puno više percipira kultura i povjesno nasljeđe u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj ne toliko.“

Sarajevo, Međugorje i Banjaluka

Dio istraživanja posvećen je turističkim potencijalima pojedinih mjesta u Bosni i Hercegovini.

„Sarajevo je top-destinacija u Bosni i Hercegovini, rekli bismo super-brend. Nakon toga dolazi Međugorje za Hrvate, Banjaluka za Srbe, međutim, čak četiri posto Hrvata se izrazilo da bi prva destinacija koju bi htjeli posjetiti kada bi krenuli u BiH bila Banjaluka, svaki četvrti Hrvat bi kao prvu destinaciju u Bosni i Hercegovini izabrao Međugorje. Donekle postoji koncenzus oko Mostara. 15 posto Hrvata i devet posto Srba bi za svoju prvu destinaciju kada bi putovalo u BiH izabralo Mostar.“

Šta studija otkriva - koje su najčešće asocijacije na BiH u regiji?

Trinaest posto ispitanika u Srbiji još uvijek BiH poistovjećuje s ratom i sa ratnim posljedicama.

„Na prvo mjesto je izbila bosanska gastronomija – burek i ćevapi. Prilično stereotipno. 27 posto ispitanika u Hrvatskoj odlučilo se za tu asocijaciju, i 18 posto ispitanika u Srbiji. Na drugom mjestu je – pazite! – humor i život bez stresa, što znači da Bosna ima ovdje svoj life-style koji lagano može izvoziti u regiju i koji je dosta zarazan susjedstvu, koje je očito ogrezlo više u kapitalizmu, pa im nedostaje tog humora i života bez stresa. Na trećem mjestu se probila asocijacija, i to u Srbiji, rat. Trinaest posto ispitanika u Srbiji još uvijek Bosnu i Hercegovinu poistovjećuje s ratom i sa ratnim posljedicama. Ono što je donekle optimistično – u Hrvatskoj je ta brojka smanjena na samo tri posto. Znači, ipak građani Hrvatske počinju Bosnu i Hercegovinu percipirati kroz neke druge kvalitete, ne isključivo kroz ratnu prizmu. Međutim, vidimo da u obje države po 12 posto ispitanika BiH asocira na političke napetosti, što nije čudo ako samo uzmemo i analiziramo vijesti koje dopiru iz Bosne i Hercegovine. To su uglavnom ili problemi, ili neslaganja, ili sukobi oko ustrojstva države, funkcioniranja vlade, bilo na državnoj razini, bili na razini entiteta. Nakon toga dolazi multikulturalnost i tri naroda i dva entiteta, kao nekakve neutralne kategorije bh. realnosti.“

Prilično je zanimljiv dio istraživanja o tome kako građani Hrvatske i Srbije vide budućnost BiH u sljedećih deset godina.

Čak natpolovična većina građana i Hrvatske i Srbije predviđa pesimističnu budućnost. Da se eće dogoditi znatnije promjene, smatra 42 posto Srba i 39 posto Hrvata. Da će BiH ostati pod međunarodnim protektoratom, vjeruje više Hrvata (17 posto) nego Srba (12 posto). Srbi su u odnosu na Hrvate uvjereniji kako će Bosna i Hercegovina (p)ostati podijeljena država - 15 posto Srba i 9 posto Hrvata.

Tanja Topić, politička analitičarka, rekla je da je istraživanje sprovedeno kako bi se utvrdilo šta naši susjedi misle o BiH, a za nju je lično bila teška informacija koja je nedavno izašla u javnost - da je BiH svrstana u red zastrašujućih zemalja, tako da ovo istraživanje dolazi u pravi trenutak kad možemo promisliti šta smo radili i kako možemo popraviti percepciju koja se o nama stvara u regionu.

„Ova analiza na sjajan način analizira i političke i ekonomske odnose BiH sa Srbijom i Hrvatskom i pruža platformu na kojoj se može graditi poboljšanje odnosa“, rekla je Topić.
XS
SM
MD
LG