Dostupni linkovi

logo-print

Direktne i indirektne posljedice višemjesečne suše u cijeloj BiH mogle bi iznositi oko milijardu maraka - procjene su to poljoprivrednika i ekonomista, koji traže od države hitne mjere da bi se spasila poljoprivredna proizvodnja. Najveća indirektna posljedica, kako se upozorava, biće jesenja poskupljenja i novo povećanje uvoza hrane.

Već nekoliko godina zaredom poljoprivredni prinosi u Bosni i Hercegovini bivaju desetkovani što sušom, što poplavama. Jun, jul i avgust ove godine prošli su ponegdje i bez kapi kiše, što je mnoge poljoprivrednike dovelo na sam rub propasti. Čak ni kiša koja je padala posljednjih par dana, neće pomoći da se popravi stanje na suncem spaljenim žitnicama.

“Bavim se poljoprivredom već 60 godina. Godina nikad nije bila gora za obradu nego što je ova. Sve što smo obradili, sve je to bilo uzalud. Suša nam totalno uništi sve”, priča poljoprivrednik Mato Đukić iz Domaljevca kod Šamca.

Na području Mostara temperature su se na plantažama penjale i do 45 stepeni, pa nije pomoglo ni zalijevanje.

“Tako da se nije moglo raditi ni razvijati iako smo velike količine vode davali. Uspjeli smo da ostavimo biljku u životu, ali plodovi su ostali začahureni I sitni. Na mojoj plantaži je šteta sigurno 70 odsto”, rekao je vlasnik jedne od plantaža u Blagaju Hamo Badžak.

Zbrajanje štete već je počelo, One direktne će, prema tvrdnjama poljoprivrednih udruženja iznosili oko četvrtinu milijarde evra. Indirektne štete će iznositi barem još toliko. U Federaciji Bosne I Hercegovine prve analize pokazuju da je šteta u poljoprivredi zbog suše već prešla 80 miliona evra.

Biljna proizvodnja je desetkovana, no to direktno utiče i na proizvodnju na farmama životinja, kaže predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Avdo Muslimović.

„Dokaz lošeg odnosa prema poljoprivredi je to da je ova zemlja 20 godina nakon rata, pravdajući se ratom za nemanje sredstava, je upravo nehtijenje gdje sada gospodu koja se brčka na moru, apsolutno ne zanima da se izvrši evidencija stvarnog stanja u cijeloj BiH. Trebalo bi od opštine do države da se iznađe mogućnost za sredstva za saniranje štete od suše da se pomogne poljoprivrednicima, ako ništa drugo, bar do jesenjeg perioda“, ističe Muslimović.

Uvozna hrana će preplaviti tržište

U Republici Srpskoj prve procjene su govorile o blizu 90 miliona evra štete, no predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Vladimir Usorac ističe da će štete premašiti samo u tom bh. entitetu 250 miliona evra. Usorac ističe da država mora hitno reagovati da se spasu poljoprivredni proizvođači.

„Ono što bi se kratkoročno moglo uraditi u entitetima i na nivou BiH je da se što hitnije isplate subvencije i premije, da poljoprivreda ima prioritet, da ljudi sa tim parama uđu u jesenju sjetvu i posiju što se bude dalo posijati i da spreme silaže što bude se moglo spremiti od ovakvog kukuruza. Mislim i da je krajnje vrijeme da država BiH uvede plavi dizel jer je to vrlo bitna stavka u poljoprivrednoj proizvodnji“, rekao je Usorac.

Posljednjih desetak godina velike vremenske nedaće su pogodile poljoprivrednike. Sve je to dokaz da klimatske promjene uzimaju svoj danak.

Poplave, ili kao ove godine suša, pokazuju i nespremnost države da se uhvati u koštac sa problemima, pa tako u BiH ni danas nema razvedene mreže prijeko potrebne za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

„Da se taj problem ozbiljno osmotri, da se iskoordinira odnos dva ministarstva poljoprivrede i da se kreira program sanacije poljoprivrednih proizvođača, odnosno proizvodnje i dugoročnog rješavanja tih problema. Ono što je sigurno, to je da postoje međunarodni fondovi koji mogu da podrže sve te aktivnosti koje imaju za cilj da se obezbijedi dobro vodosnadbijevanje žitnica i drugog poljoprivrednog područja, ali ti programi moraju biti na nivou BiH, pa da se spuštaju na nivo entiteta“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Prve prave posljedice suše će se vidjeti već u septembru, kada se mogu očekivati znatnija poskupljenja hrane na tržištu.

„Stihijski će preplaviti BiH proizvodi iz uvoza, al samim tim, zbog nedostatka naših proizvoda, doći će do većeg poskupljenja. Zato će ovi iz uvoza da odnesu i ono para što mi imamo i što bismo mogli zadržati“, upozorava Avdo Muslimović.

Poljoprivreda je trenutno jedini strateški privredni segment u kome je moguć veći napredak u Bosni i Hercegovini, te tako vlasti ne smiju dozvoliti bankrot poljoprivrede, zaključuje Zoran Pavlović.

„Mnogo je bolje da nezaposlen radnik se vrati na polje kod svojih roditelja i da tamo nešto proizvede, proda i da od toga živi. Pozitivan primjer toga su malinjaci kojih danas imate na raznim mjestima. BiH je postala jedna od ozbiljnih proizvođača malina. Od dva duluma malina, porodica može sasvim pristojno da živi i da ima dovoljno novca koji je potreban za potrebe jedne porodice“, poručuje Pavlović.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG