Dostupni linkovi

Summit o budžetu EU: Pred premijerima teška zadaća


Brisel

Brisel

Premijeri članica EU i Hrvatske, koja bi se 27-orici trebala pridružiti iduće godine, okupili su se u Bruxellesu kako bi dogovorili novi budžet za razdoblje od 2014 do 2020. Prema procjenama, to će biti teška bitka jer u igri je tisuću milijardi eura. Novi budžet bi trebao odrediti budućnost Unije, ali po svemu sudeći cementirati će postojeće razlike između članica.

Dužnosnici EU najavili su da bi summit koji počinje u četvrtak navečer mogao potrajati preko vikendam pa i duže. Dogovor dakle neće biti brz, ni jednostavan.

Mnoge članice traže da budžet bude odraz štednje koju provode na nacionalnim razinama. S takvim stavovima je u Bruxelles stigao David Cameron, britanski premijer, koji je istaknuo da se radi o vrlo bitnim pregovorima.

“U trenutku kada smanjujemo javnu potrošnju bilo bi pogrešno povećati troškove u EU. Biti će to teški pregovori kako bi se postigao dobar sporazum, kako za porezne obveznike u Britaniji, tako i u Evropi”, naglasio je Cameron.

Belgijski premijer Elio di Rupo, suprotno od Camerona, smatra da budžet treba biti ambiciozniji.

“Da li je to moguće ili ne, to ćemo vidjeti, ali nadam se da ćemo imati podršku Italije i Francuske”, ističe di Rupo.

Članice koje ovise o financiranju EU, uključujući Poljsku, smatraju da budžet treba ostati na istoj razini, ili da čak treba biti povećan.

Francuska se protivi rezovima za poljoprivredu, članice iz središnje i istočne Evrope smatraju da ne smije doći do smanjenja sredstava koja su namijenjena za unapređenje infrastrukture u siromašnijim područjuma EU.

Podrška za proračun je podijeljena između dvije grupe. Jedne poznate kao „Prijatalji kohezije" koja zapravo želi dobiti više nego što uplaćuju u budžet. Među njima su i Grčka i Portugal koje računaju na pomoć Unije za restruktuiranje svojih ekonomija.

Druga skupina, "Prijatelji boljeg načina potrošnje", se zalažu za rezove. No, i unutar te grupe postoje razlike. Jedni, poput Velike Britanije i Švedske, žele dodatno smanjiti budžet za oko 200 milijardi eura, dok Njemačka smatra da je to previše.

Zatim, tu su zemlje iz obje grupe koje žele budžetska sredstva usmjeriti u inovacije i za znanost, poput Estonije, Latvije i Danske.

Pregovori bi mogli potrajati i tokom vikenda. Možda će trebati još jedan samit, početkom iduće godine, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Iako EU želi imati aktivniju ulogu na medjunarodnom planu, za vanjsku politiku u idućih sedam godina će biti izdvojeno oko 70 milijardi eura, što je 15 milijardi više, no zbog inflacije, to je realno mnogo manje.

Razlog je vrlo jasan. Ekonomska kriza u eurozoni utječe i na vanjskopolitičke aspiracije EU.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG